Hrvatska 18. ovog mjeseca obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Dan ponosa i tuge. Zakonom o blagdanima i spomendanima iz 2020. godine 18. studenoga proglašen je neradnim danom kako bi svi mogli na primjeren način odati počast žrtvama Domovinskog rata. Svečanim komemoracijama obilježavaju se tužne godišnjice slamanja obrane Vukovara i masakra nad 86 mještana Škabrnje u zaleđu Zadra.
Simbolična trasa
Objavljen je službeni program. I ove godine Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. obilježava se pod sloganom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta”. Tradicionalna kolona sjećanja će prijeći simboličnu trasu od 5,5 km gradskim ulicama od kruga Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata s više od 1.000 grobova na kojem su pokopane cijele generacije Vukovaraca, gdje slijedi protokol polaganja vijenaca i sveta misa. Ove godine predvodnicima kolone, uz hrvatske branitelje, obitelji poginulih, ubijenih, nasilno odvedenih i nestalih i umrlih branitelja Vukovara, pridružit će se, na poziv vukovarske Gradske uprave, prvi put i oni koji su kao djeca pretrpjeli razaranje Vukovara. S obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju, središnji komemorativni program vraća se u krug vukovarske bolnice, nakon što je u posljednje dvije godine bio izmješten ispred bolnice zbog pandemije Covid-19. Kroz nekadašnju vukovarsku Ratnu bolnicu u vrijeme opsade, pod neprestanim granatiranjem, prošlo je 4.000 pacijenata, a nakon slamanja obrane grada agresori tzv. JNA i srpske četničke paravojne snage su u ovoj bolnici zatočili i nasilno odveli više od 300 ranjenika i članova medicinskog osoblja koje su likvidirali na poljoprivrednoj farmi Ovčara. Među odvedenima i masakriranima na Ovčari bilo je žena i djece te novinar Hrvatskog radio Vukovara Siniša Glavašević, koji je ubijen zbog svojih izvještaja iz opkoljenog grada. Službeni program počeo je 11, traje do 20. studenoga i završava svetom misom u crkvi sv. Filipa i Jakova nakon obilježavanja na mjestu masovne grobnice na Ovčari, rekli su u petak na konferenciji za novinare iz Gradske uprave Vukovara, organizatora obilježavanja Dana sjećanja. U sklopu službenog programa 19. studenoga odaje se počast žrtvama u ratnom stacionaru vukovarske bolnice u predgrađu Borovo Naselje, gdje su branitelji i civili pobacani u Dunav, a 20. studenoga žrtvama srpskih koncentracijskih logora, konclogora u vukovarskom Veleprometu i masovne grobnice na Ovčari, 8 km od Vukovara. Uoči Dana sjećanja 17. studenoga navečer u Vukovaru i diljem Hrvatske će se zapaliti svijeće u spomen na žrtvu Vukovara. Tijekom dana održava se novinarsko-književni skup u spomen na Sinišu Glavaševića, a svečano će biti otkriven spomenik Kati Šoljić i njezinim četvorici sinova, vukovarskim braniteljima koji su ubijeni dok su branili grad. Tzv. JNA i srpske paravojne četničke postrojbe držale su Vukovar u opsadi 87 dana, branilo ga je oko 2.000 branitelja, do sada je identificirano 2.717 žrtava. Od 1.800 nestalih za kojima Hrvatska još uzaludno traga, njih 500 je s područja Vukovara. Isti dan kad i Vukovar, mjesto Škabrnja, naseljeno isključivo hrvatskim stanovništvom, okupirale su tzv. JNA i srpska četnička paravojska. Tog dana pobijeno je 86 hrvatskih civila, a selo zbrisano s lica zemlje. Predsjednik Republike Zoran Milanović potvrdio je da će 18. studenoga biti u Škabrnji, a 17. u Vukovaru.
Brutalna agresija
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava kaže da su u Vukovar svi pozvani. Dodatan poziv Penava je uputio određenima, “jer jedina stranka, a koja je ključan i bitan čimbenik Vlade RH – Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), kao i dio građana Vukovara, izbjegava kolonu sjećanja i pravi se da se 1991. u Vukovaru nije dogodila, da naš grad nije sravnjen sa zemljom te da nije bio meta brutalne agresije”. Iz Vukovara su “odavanje počasti nevinim srpskim žrtvama 17. studenoga bacanjem vijenca u Dunav” koje prakticira šef SDSS- a Milorad Pupovac nazvali performansom.
