U organizaciji Gradskog i Kantonalnog odbora Naše stranke, sinoć je, s početkom u 19.00 sati, u Maloj sali Doma kulture održana javna tribina pod nazivom „Odgovorno upravljanje otpadom“.
O konceptu odgovornog upravljanja otpadom, cirkularnoj ekonomiji i reiskorištavanju (građevniskog, poljoprivrednog i animalnog) otpada, primjerima dobre prakse te trenutnom stanju i mogućnostima djelovanja na prostoru BiH, USK-a i, napose, Bosanske Krupe govorile su prof. dr. Sanela Klarić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, eskpertica za pitanja Evropskih integracija u sektorima održivog razvoja, cirkularne ekonomije, ruralnog razvoja, okoliša, energetske efikasnosti kao i prirodnih materijala i zdrave arhitekture, i prof. dr. Vildana Alibabić, zastupnica u Skupštini USK-a, profesorica na Biotehničkom fakultetu u Bihaću i ekspertica u oblasti zaštite okoliša i sigurnosti hrane.
„Koncept odgovornog upravljanja otpadom nije zapravo nov na našem prostoru. On bi podrazumijevao ono što već pronalazimo u našoj tradiciji, u onome što su nam naše nane i dede govorili da se ništa ne baca i da se, na neki način, otpad mora reducirati, popraviti, prepraviti, reciklirati i ponovo koristiti, a baš ono što nam stvarno ne treba zbrinjavati na način ne samo da to neodgovorno deponujemo negdje već da to ponovo iskoristimo u smjeru proizvodnje energije, humusa, izolacije itd. Ključ odgovornog odlaganja otpada u Bosni i Hercegovini nalazi se u iznalaženju načina udruživanja općina i gradova koje bi, na regionalnom nivou, iznašle kvalitetan model odgovornog odlaganja otpada, od recikliranja, ušetede materijala i sirovina te, naposlijetku, do cirkularne ekonomije pod kojom podrazumijevamo gospodarstvo u kojem otpad gotovo ne postoji, tj. u kojem je on sveden na najmanju moguću mjeru.Moguće je. Imate dovoljno lokalnih eksperata, imate iskustva iz inostranstva. Može se. Naravno,pritom je važno da se radi zajedno sa donosiocima odluka, zajedno sa građanima koji trebaju iskazati svoju volju, medijima da dođemo do najboljeg rješenja “, istakla je prof. dr. Sanela Klarić navodeći kao primjer dobre prakse Ljubljanu koja 97% otpada uspije reciklirati, ponovo iskoristiti ili pretvoriti u energiju, a samo 3% praktično odlaže.
„Ideja o postojanju regionalnih deponija koje bi omogućile kvalitetno i odgovorno zbrinjavanje otpada u Bosni i Hercegovini javila se“, ističe prof. dr. Vildana Alibabić, „već 2002. godine. Tada je bilo zamišljeno 16 regija u koje je ušao i USK, uključujući i Drvar koji nam je geografski blizu. Ta ideja je prihvaćena od strane Skupštine USK-a i općina/gradova s prostora kantona te je 2004. godine osnovano poduzeće US REG-DEP d.o.o. kao regionalna deponija, centar za upravljanje otpadom i oni su trebali u principu, uz pomoć i zakonodavne i izvršne vlasti te općina, organizirati to regionalno upravljanje otpadom. To je podrazumijevalo da se na prostoru svake općine/grada USK-a, vremenom, izgrade kapaciteti za selektiranje te da se ti selektirani materijali ponovo stavljaju na tržište, a da se ostatak otpada odvozi na regionalnu deponiju koja je trebala biti sanitarna. Dobar koncept koji, zapravo, na prostoru našeg kantona nije nikad zaživio. 2020. poduzeće US REG-DEP d.o.o je ugašeno. Danas na prostoru kantona imamo šest odlagališta, podrazumijevajući da na Meždre–Vlaški do odlažu i Bosanska Krupa, i Cazin i Bužim. To nije sanitarno odlaganje otpada. To je, nazovimo ga, ‘kontrolirano odlaganje’ koje, samim načinom ‘zbrinjavanja’ otpada, utiče na okoliš i zdravlje stanovnika cijelog kantona.“
Po završetku izlaganja uslijedila je diskusija u koju su se uključili svi prisutni. Tema jedna – deponija Meždre-Vlaški do.
„Bosanska Krupa trenutno nema kapaciteta da sama rješava problem upravljanja otpadom. Toga moamo biti svjesni. Mogućnosti su međuopćinska/međugradska suradnja u sklopu koje treba odabrati lokaciju, možda i bolju lokaciju nego što je Meždre. Sam teren i nije bitan jer ovdje govorimo o pravljenju ne odlagališta nego sanitarne deponije kao građevinskog objekta koja neće služiti samo za odlaganje otpada već za njegovo iskorištavanje u svrhu, npr., proizvodnje energije i, samim time, ne samo da bi bila ekološki prihvatljiva nego, također, i ekonomski korisna“, istakla je Alibabić.
Da je rješenje u izgradnji sanitarne deponije koja će se fokusirati na recikliranje i ponovno iskorištavanje otpada slaže se i Sanela Klarić. „Mora se naći najpametnije rješenje i mora se ići u smjeru ukidanja ‘smetljišta’ i uvođenja modela recikliranja i ponovnog iskorištavanja otpada. Taj 3% otpada što bi se odlagalo, a što bi možda bile neke vrste kamena, ne bi uzrokovao problem procjepnih voda ili slično. Mi ne tražimo da se nastavi samo bacati smeće. Tražimo da se 97% otpada ponovo koristi, reciklira, proizvodi energiju, a onda se niko neće buniti da se 3% otpada koji uopće nije štetan, koji nije toksičan, jer smo sve što je opasno i toksično zbrinuli na pravi način, eventualno odloži“ rekla je Klarić naglašavajući da modeli postoje samo ih treba dosljedno i primijeniti.
Ovo je, između ostalog, rečeno na javnoj tribini „Odgovorno upravljanje otpadom“ koju je u Bosanskoj Krupi organizirao Gradski i Kantonalni odbor “Naše stranke”.
RadioBK
