Kontinuirana poskupljenja repromaterijala, niske otkupne cijene, te obilne padavine i poplave uzrokovali su da 2023. godinu pamtimo kao jednu od najtežih za poljoprivrednike.
Bihać, 8. januara – Prošla godina nije započela optimsitično za poljoprivrednike. Program podrške poljoprivrednicima sa federalnog nivoa nije usvojen na vrijeme, tako da su poljoprivrednici obavili sjetvu vlastitim sredstvima ili zaduženjem. Međutim tu nije bio kraj njihovim mukama. Mnoge posijane površine u Bihaću, ali i drugim općinama i gradovima, uništile su majske poplave. Novinari RTV USK obišli su mnoga područja i uvjerili se u razmjere uništenoga.
Prošla godina ostaće upamćena kao godina sa osjetno manjim prinosima. Proizvodnja na otvorenom drastično je podbacila, naročito kod strnih žita. Nivo proizvodnje mlijeka, prema preliminarnim podacima, trebao bi ostati na nivou iz 2022. godine u kojoj je zabilježen najveći pad proizvodnje, blizu 7 miliona litara.
Među kulturama koje se uzgajaju pod vedrim nebom, jedino je kukuruz dao očekivane prinose. Urod se kretao od od 7 do 10 tona po hektaru. Ostali sektori manje više su podbacili i mnogi poljoprivrednici ovu godinu ocjenjuju jednom od najlošijih u zadnjoj deceniji.
2023. godinu, koju mnogi žele što prije zaboraviti, obilježilila je izrada Strategije poljoprivrede na federalnom nivou za period 2021-2027, koja će nakon višemjesečnih razgovora poljoprivrednika i predstavnika federalne vlade, ubrzo u proceduru. U pripremi je i kantonalna strategija i ovi dokumenti, budu li se poštovali, mogli bi ovoj grani pomoći da konačno stane na svoje noge.