Građani Bihaća za tri godine mogli bi da dobiju svoj aerodrom. Planirano je da u funkciji bude prvi dio projekta, sa pistom dužine hiljadu 800 metara. Međutim, s obzirom na to da pitanje eksproprijacije zemljišta nije riješeno, postoji skepticizam, ali i nada da ovaj neće dočekati sudbinu mostarskog aerodroma.Hoće li Bihać dobiti svoju aerodromsku pistu i koliko je ovaj projekat važan za građane grada na Uni.
Direktor preduzeća pojašnjava da je u toku izrada glavnog aerodromskog plana koji bi konačno trebalo da odredi dinamiku, ali i buduće rokove izgradnje.
Na terenu se ne može vidjeti mnogo. Do sada je urađeno 300 m testne dionice bez završnog sloja. U drugom dijelu projekta, planirano je da pista bude produžena na ukupno 2.100 metara, u skladu sa aeronautičkom studijom koja definiše sve smjernice u vezi sa ovim projektom.
“Ja očekujem do kraja godine da bi Direkcija civilne avijacije razmatrala taj idejni projekat sa novim dizajnom manevarskih površina i novim kompleksom koji je predstavljen kao faza 1”, rekao je Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.
Na uzlijetanje prvog aviona sa bihaćkog aerodroma još će se sačekati, s obzirom na to da je neophodno zaokružiti tehničku dokumentaciju za dobijanje urbanističke i građevinske dozvole, ali i obezbijediti ostatak novčanih sredstava. Oko 109 miliona KM nije nedostižno, optimističan je Hadžić, navodeći da je Federalna Vlada do sada izdvojila oko 35.
“U prošloj godini, u avgustu, Vlada je donijela odluku o finansiranju dodatnih 25 miliona KM. Ona se nije mogla provesti iz tehničkih razloga zbog toga što nije bila urađena aeronautička sttudija. Tad smo zamolili premijera da tu odluku prolongira da novac prenese na ovu 2022 i da idemo u faznu izgradnju”, objasnio je Hadžić.
2017. godine odlukom Gradskog vijeća izgradnja aerodroma proglašena je javnim interesom. No, tu je novi problem jer nije riješeno pitanje eksproprijacije zemljišta. Više od 82% u privatnom je vlasništvu. Prvi čovjek aerodroma pojašnjava da je tokom njegovog mandata obeštećeno oko 70 vlasnika u iznosu od oko 2.5 miliona KM. KaKo se, prema zakonu o eksproprijaciji zemljišta FBiH ovo pitanje rješava u periodu od dvije godine, rok je prošao.
“Meni nije nikako jasno kao se i sada na stranici grada Bihaća vrše javni pozivi, zovu ljudi da se ekspropiše ta zemlja. Poznajem neke ljude koji tamo imaju zemljište i ljudi pet godina nisu mogli svoju zemlju koristiti”, istakla je Elvira Selmanović, gradski vijećnik.
Pojedini za smetnje u projektu krive dosadašnjeg prvog čovjeka grada Bihaća Šuhreta Fazlića. Smetnji je bilo, kaže on, ali krivicom drugih, kojima je projekat predstavljao svojevrsan poligon za ostvarivanje različitih političkih interesa i lobija.
“Kad se pojave milioni onda odjednom izmile žohari iz rupa i pokušavaju da na različite načine uzmu dio tih para. Sad smo na dobrom putu. No nije to samo projekat Bihaća i USK nego i Federacije, ali i države”, naveo je Fazlić za N1.
Pored svih problema koji opterećuju bihaćki aerodrom, postavlja se pitanje i njegove ekonomske opravdanosti.
“Nikad nisam shvatala zašto bi aerodrom bio prioritet nad brzom cestom, Sarajevo-Bihać, jer ovako se putuje jako dugo. Pitanje je sa kakvom ponudom i kakvim efektom će izaći, kad se stavi u odnos uložena sredstva i oni efekti koji se očekuju i takođe blizina banjalučkog aerodroma jer je Bihać okružen s nekoliko aerodroma”, kazala je Svetlana Cenić.
Oni koji poznaju situaciju na terenu, sumnjaju da je ova priča pojačana pred lokalne izbore. Ono što ih još više plaši, da bi ovaj aerodrom mogao dočekati sudbinu onog mostarskog, na koji je u prošlom mjesecu sletilo svega 6 putnika.
