Ukrajinska trka s vremenom: Mogući izazovi koje donosi njihov sljedeći korak

3 min. čitanja

Ukrajina se suočava s teškoćama u održavanju priljeva novca dok troškovi obrane rastu. Iako se gospodarstvo stabiliziralo ove godine, proračunski deficit se očekuje da će doseći 40 milijardi dolara u sljedećoj godini. U cilju osiguranja novčanih sredstava, ukrajinski dužnosnici su iskoristili različite metode, uključujući prodaju ratnih obveznica, lobiranje za međunarodnu pomoć i restrukturiranje duga.

Investicijska kuća ICU, koja ima sjedište u Kijevu, planira ove sedmice započeti prodaju državnih obveznica pojedincima iz zapadne Europe. Međutim, s obzirom na povećanje vojne potrošnje za 50 posto, očekivani priljev investicija će biti značajno manji od potrebne sume. Vitalij Vavriščuk, glavni analitičar ICU-a, upozorava da vlada neće moći financirati vojne napore ako ne bude uspjela pokriti proračunske rupe.

Ukrajinska vojska trenutno ispaljuje oko 90.000 topničkih granata svaki mjesec, a parlament planira glasovati o daljnjem povećanju izdvajanja za obranu. Ministarstvo financija je objavilo plan da se do 2024. godine potrošnja na sigurnost poveća na 45 milijardi dolara. Iako je većinu ukrajinskog oružja do sada financirala Europa i SAD, nejasno je koliko će ta podrška trajati, posebno ako republikanski predsjednički kandidat preuzme Bijelu kuću sljedeće godine. Nakon završetka rata, Ukrajina će i dalje morati trošiti na obranu, ali će biti teže osigurati pomoć od SAD-a. Također, ukrajinsko domaće tržište obveznica je u problemima, s obzirom na to da je vlada ove godine prodala lokalne obveznice u vrijednosti od 10 milijardi dolara, premašivši iznos od 8,5 milijardi dolara pomoći koju je dobila od SAD-a.

Jurij Butsa, voditelj upravljanja javnim dugom u ukrajinskom ministarstvu financija, izjavio je da je najveći strah Ukrajine i dalje Rusija. Svjetska banka procjenjuje da će Ukrajini trebati najmanje 411 milijardi dolara za obnovu nakon završetka rata.

Kako bi popunila praznu blagajnu, Ukrajina razmatra pomoć financijskih posrednika. Na primjer, Euroclear, belgijski klirinški div, prikuplja prihode od kamata na zamrzute ruske imovine, što iznosi oko 280 milijardi dolara. Iako bi predaja tih sredstava Ukrajini mogla izazvati pravne i diplomatske probleme, bila bi to pravedna opcija za financiranje. Euroclear je samo u prvoj polovini godine prikupio 1,7 milijardi dolara kamate na rusku imovinu pod međunarodnim sankcijama, što je ukupno vrijedno 150 milijardi dolara.

Ukrajina se suočava s velikim izazovima u financiranju obrane i održavanju priljeva novca. Dok EU i SAD nastavljaju pružati podršku, nije sigurno koliko će ta pomoć trajati. Stoga, Ukrajina razmatra nove opcije kao što su prodaja obveznica inozemnim osobama i angažiranje financijskih posrednika. Ipak, njihov dugoročni plan za financiranje obrane i obnove zemlje ostaje nejasan.

Podijeli ovaj članak