Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.
Ustavni sud utvrdio je razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, a opseg odstupanja upućuje na visoku vjerojatnost izravnog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka kada bi bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama.
Stara upozorenja
Umjesto zakonskih pet posto, razlika broja birača u 10 izbornih jedinica doseže i 30 posto.
Ustavni sud je u ovoj odluci o ukidanju sadašnjeg zakona pošao od svoje dosadašnje prakse, to jest načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015, navode iz Suda. Ističu da od prvog upozorenja 2010. do danas Sabor nije reagirao u skladu sa svojim ovlastima te je Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama.
”Ustavni sud utvrdio je da razlika u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava. Štoviše, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama”, rekao je predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović.
Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto, izvijestili su iz Suda u kontekstu odluke.
U međuvremenu, kako navode, provedena su i dva popisa stanovništva, a
rezultati posljednjeg pokazali su da su se ta odstupanja povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora. Preporuka je zakonodavcu da i ne čeka 1. listopada, nego da donese zakon što prije, kazao je Šeparović.
Sada je pitanje svih pitanja u hrvatskom javnom prostoru: koliko će Hrvatska imati izbornih jedinica na sljedećim parlamentarnim izborima 2024? Koliko uopće izbornih jedinica treba imati Hrvatska i koliko saborskih zastupnika treba imati pojedina regija?
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica (HDZ) izjavio je jučer da bi u vezi s izmjenom Zakona o izbornim jedinicama najlakše bilo utvrditi koliko svaka jedinica ima birača i sukladno tome doći do broja zastupnika bez prekrajanja izbornih jedinica.
”Mijenjanje granica izbornih jedinica uvijek je složen i kompleksan potez jer tu se traži da jedinice budu jednake veličine, to bi po hrvatskom sustavu bilo oko 360.000”, izjavio je za državne medije ministar Malenica.
Ističe da bi puno lakši model bio da se u postojećim izbornim jedinicama, koje su na snazi 23 godine “i građani su se s njima već identificirali”, ide na razmjeran sustav, da se bira ovisno o broju birača.
Zakašnjela odluka
Stranke saborske oporbe kažu pak da je spomenuta odluka Ustavnog suda “debelo zakašnjela”.
Iz SDP-a podsjećaju na to da je ova stranka još prošle godine u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjene Zakona o izbornim jedinicama, ali da se on “kiselio na saborskom dnevnom redu”. SDP predlaže šest umjesto dosadašnjih 10 izbornih jedinica, a one bi pratile zemljopisne i administrativne granice županija. U istom kontekstu oporba (Domovinski pokret) aktualizira pitanje dopisnog elektronskog glasovanja, jer je sve veći broj građana s biračkim pravom van Hrvatske.
