Europski parlament danas je podržao ulazak Hrvatske u Schengen. U EP-u prihvaćeno je izvješće zastupnika Paula Rangela o potpori ulaska Hrvatske u šengenski prostor 1. siječnja 2023. s 534 glasa za, 53 protiv i 25 suzdržanih.
”Usvojeno je velikom većinom, čestitam Hrvatskoj, ovo je povijesni trenutak”, rekla je predsjednica EP-a Roberta Metsola.
”Izglasovano je izvješće o članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru velikom većinom glasova”, komentirao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Realizirani ciljevi
”Sada smo u onoj završnoj fazi, Parlament i njegova potpora su tu, uz nas. Krećemo prema završnim koracima konačnog usvajanja na razini Vijeća Europske unije, to je ciljano Vijeće za unutarnje poslove i pravosuđe koje je na kalendaru 8. prosinca. S time će Hrvatska, uz već donesene odluke u vezi s članstvom u europodručju koje su se dogodile u lipnju i u srpnju, zaokružiti dva cilja dublje integracije i u šengenski prostor i u europodručje 1. siječnja 2023. To su toliko veliki i kapitalni vanjskopolitički, u biti državni ciljevi realizirani, da ćemo u godinama koje su pred nama imati prigode govoriti o plodovima dodatnog međunarodnog pozicioniranja Hrvatske”, rekao je Plenković na sjednici Vlade.
Zahvalio je zastupnicima EP-a, Europskoj komisiji i svima u Hrvatskoj.
”A tu osobito mislim na ljude u hrvatskoj policiji koji su dali značajan doprinos da se ovi strateški ciljevi realiziraju”, istaknuo je premijer.
Hrvatski europarlamentarac Karlo Resler (HDZ) izjavio je za državne medije da se “zaokružuje hrvatski povratak Europi, a Hrvatska postaje članica elitnog civilizacijskog kluba kao jedna od samo 15 država koje su istodobno članice i EU i NATO-a i šengenskog područja i eurozone”.
Hrvatski europarlamentarac Valter Flego (Istarski demokratski sabor) smatra da se “mijenja u biti, prije svega, osjećaj pripadnosti naših građana”.
”Koji više nisu građani prvog i drugog reda, nego svi možemo upaliti svoj auto i ići od naše Hrvatske pa do Osla ili Lisabona”, kazao je on.
Prema javljanju HRT-a, svi klubovi vodećih političkih grupacija u EP-u podržavaju ulazak Hrvatske u Schengen, čak i Zeleni, koji su u EP-u često kritizirali postupanje hrvatske policije u odvraćanju migranata, rekli su da je to odlična i divna odluka. Hrvatska je do sada prošla najopsežniju evaluaciju članstva u Schengenu u usporedbi s bilo kojom državom članicom EU, ispunila je 281 preporuku iz osam područja šengenskog zakonodavstva. Odluka EP-a nije obvezujuća, ali je dobro da bude pozitivna i zbog političke poruke, ističe se.
Hrvatski mediji kažu da se Schengen može kratko opisati: 26 zemalja, oko 400 milijuna ljudi, samo jedna granica (Hrvatska postaje 27. članica). Tematiziraju što se mijenja od 1. siječnja 2023. za hrvatske susjede. S graničnog prijelaza s Bosnom i Hercegovinom Stara Gradiška nedavno su javili da se ondje ne očekuju velike promjene jer su im hrvatski policijski izvori rekli da već primjenjuju šengenska pravila. Iako policija uvjerava da se za građane BiH neće puno toga mijenjati, treba pričekati kako će to izgledati u praksi, dodaju. Što se tiče zračnog prometa, promjene stižu tek na proljeće jer zračne luke moraju prilagoditi svoje terminale.
Provjera podataka
Ministarstvo unutarnjih poslova RH potpuno je spremno za ulazak u Schengen prvog dana iduće godine. MUP je dovršio projekte za nabavu moderne opreme, vozila i prilagodbu graničnih prijelaza na vanjskim granicama Unije s BiH, Srbijom i na moru s Crnom Gorom, dok HŽ Infrastruktura tek treba prilagoditi željezničke prijelaze Erdut, Tovarnik, Drenovci, Slavonski Šamac, Volinja i Metković. Kada je riječ o sustavima kontrole, Hrvatska već primjenjuje šengenski informacijski sustav (SIS), ali će od 1. siječnja moći izdavati i šengenske vize na granici.
Na razini Unije pregovara se o uvođenju novog sustava za ulazak građana trećih zemalja koji ne trebaju vizu, a to su Hrvatskoj sve susjedne države nečlanice EU. Putem sustava će se uzimati i provjeravati biometrijski podaci za građane, ali će se i automatski računati vrijeme provedeno na šengenskom prostoru, navode medijski izvori.
