Ratovi se ne vode samo u Ukrajini i Gazi: Rekordan broj sukoba u 2023. godini

4 min. ─Źitanja

Istra┼żivanje oru┼żanih sukoba Me─Ĺunarodnog instituta za strate┼íke studije (IISS) otkrilo je zastra┼íuju─çu statistiku – rekordna 183 regionalna i lokalna oru┼żana sukoba se vode u 2023. godini ┼íto je najve─çi broj zabilje┼żen u posljednja tri desetlje─ça.

Studija IISS-a posebno nagla┼íava ulogu nedr┼żavnih naoru┼żanih grupa, kao ┼íto je Hamas u Gazi, i podr┼íku koju dobivaju od velikih sila poput Rusija i Iran. Ova zamr┼íena mre┼ża savezni┼ítava i neprijateljstava stvara slo┼żeni krajolik globalnih sukoba.

Iako ne nagovje┼ítava nadolaze─çi veliki rat sli─Źan onima s po─Źetka 20. stolje─ça, ukazuje na eskalaciju napetosti, posebno izme─Ĺu SAD-a i Kine.

Historija nudi uvid u trenutne probleme. Ulazak Evrope u rat 1914. djelimi─Źno je bio posljedica podcjenjivanja sukoba kao ozbiljne katastrofe. Neki smatraju da da ovaj osje─çaj odjekuje u postupcima dana┼ínjih lidera.

Analiti─Źari iz Britanskog instituta navode primjer ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove akcije u Gruziji, na Krimu i u Ukrajini odra┼żavaju sli─Źno zanemarivanje potencijalnih katastrofalnih posljedica sukoba.

Nedr┼żavne oru┼żane grupe i velike sile

Istra┼żivanje IISS-a sugerira da bi rje┼íavanje sukoba, poput onog u Ukrajini, zahtijevalo sigurnosne garancije za o─Źuvanje teritorijalnog integriteta.

Intenzitet sukoba raste iz godine u godinu, s pove─çanjem smrtnih slu─Źajeva za 14 posto, a nasilnih doga─Ĺaja za 28 posto u najnovijem istra┼żivanju.

Me─Ĺunarodni odbor Crvenog kri┼ża katalogizira 459 naoru┼żanih grupa ─Źije aktivnosti izazivaju humanitarnu zabrinutost, a 195 miliona ljudi ┼żivi pod njihovom potpunom ili djelomi─Źnom kontrolom.

Grani─Źni sukobi

U izvje┼ítaj se navodi da ┼íirom svijeta postoje grani─Źni sukobi, pored rata u Ukrajini Azerbejd┼żan je zauzeo regiju Nagorno-Karabah, ┼íto je ubrzalo bijeg vi┼íe od 100.000 Armenaca. I dalje postoje napetosti izme─Ĺu Rusije i Gruzije, a velike su napetosti izme─Ĺu Al┼żira i Maroka.

U Pakistanu je terorizam eskalirao, a napetosti u odnosima s indijskom antimuslimanskom vladom opasno su visoke.

Sukoba nije po┼íte─Ĺen ni ameri─Źki kontinent. Kriminalne grupe imaju sve ve─çu mo─ç u mnogim zemljama Ju┼żne i Srednje Amerike. Rat protiv droga koji mnoge vlade vode desetlje─çima ima malo utjecaja na proizvodnju ili opskrbne lance. Posebno je zastra┼íuju─ça situacija u Meksiku.

Ukrajina je i dalje, ne iznena─Ĺuju─çe, najnasilnije mjesto na planeti, ali Sirija, Brazil, Mianmar, Meksiko i Irak tako─Ĺer su u vrhu liste.

Nasilje u porastu

U Nigeriji je više od 10.000 ljudi ubijeno u nasilju, a preko 9.000 u Somaliji. Brojevi izbjeglica raseljenih zbog rata su zapanjujuće: više od šest miliona u Siriji, pet milijuna u Afganistanu, milijun u Mianmaru.

Kada je rije─Ź o suzbijanju nasilja, vi┼íe je od 70.000 pripadnika Ujedinjenih naroda, najvi┼íe u Africi i na Bliskom istoku, a isti─Źe se Ju┼żni Sudan i Srednjoafri─Źka Republika. Tako─Ĺer su desetlje─çima raspore─Ĺeni na Kipru i u ju┼żnom Libanu.

Situacija u svijetu ostaje neizvjesna, s potencijalom za pove─çanje napetosti i nasilja. Studija daje otre┼żnjuju─çu sliku svijeta 2023. godine, poti─Źu─çi promatra─Źe da se zapitaju kako ─çe se me─Ĺunarodni odnosi odvijati suo─Źeni sa sve ve─çim neprijateljstvima.

Klix.ba

Podijeli ovaj ─Źlanak