Hrvatska Vlada i sindikati potpisali su jučer dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe, odnosno Kolektivnom ugovoru za državne službe kojim se regulira povećanje osnovice plaća i materijalnih prava u ovoj i sljedećoj godini.
Sporazum su potpisali sindikati koji su prihvatili posljednju ponudu Vlade. Prihvaćanje znači da javnim i državnim službenicima i namještenicima osnovica plaće već od ovog mjeseca raste za 6 posto, i još 2 posto od 1. travnja 2023. Usto rastu i božićnice za 2022. i 2023. s 1.500 na 1.750 kuna, regres za 2023. s 1.500 na 1.750 kuna i iznos dara za djecu sa 600 na 754 kune.
Novi pregovori
Povećanje plaća odnosi se na 240.000 zaposlenih u državnim službama i javnom sektoru. Prema dogovoru, u nove pregovore Vlada i sindikati bi trebali krenuti u rujnu 2023. godine.
Na pregovorima s Vladom koji su trajali mjesec sudjelovalo je ukupno 11 sindikata javnih službi, od kojih su dva odbila konačnu ponudu Vlade. Tako sporazum nisu potpisali školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Veliko vijeće Sindikata znanosti i visokog obrazovanja jednoglasno je odbilo ponudu Vlade. Iz ovog Sindikata priopćili su da ponuda Vlade ne odgovara trenutnim ekonomskim okolnostima.
Ona nije respektirala pad realnih plaća članova sindikata u 2022, a gotovo sigurno dovodi i do ekscesnog pada realnih plaća u 2023, poručuju i ističu i da poništava rezultate mukotrpnog štrajka u sustavu obrazovanja 2019. te imobilizira sindikate iduću godinu. Prihvaćanjem takve ponude sindikati bi se obvezali na socijalni mir do rujna, neovisno o kretanju cijena i plaća.
Školski sindikat Preporod poručuje da je ponuda odbijena jer se učitelji i nastavnici ne prepoznaju u njoj, ponuda znači da će i iduće godine imati smanjenje cijene svog rada. Ovaj sindikat je odbio ponudu nakon što je među članstvom proveden referendum u kojem je 65 posto članova Preporoda bilo protiv prihvaćanja ponude Vlade.
Tanka većina
I ostali školski sindikati proveli su referendume, a u nekima od njih ponuda Vlade prihvaćena je s tankom većinom. U Sindikatu hrvatskih učitelja ponudu je na referendumu prihvatilo 50,77 posto, a u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama nešto manje od 52 posto članova.
