Ako je i vaše mišljenje takvo, u nastavku pročitajte kako se pravilno hraniti, a da pritom zaista uživate.
Ne postoji zabranjena hrana
Vjerovali ili ne, sva hrana koju možete zamisliti može biti dio pravilne prehrane. I pizza, i keksi, i sladoled. Pravilna prehrana može biti jako fleksibilna, ima prostora za sve namirnice. Isto tako, ne postoji ni hrana koja se mora jesti.
Svi nutrijenti mogu se podmiriti iz više različitih izvora. Ako vam neka namirnica ne odgovara iz kojeg god razloga, ne morate je jesti. Umjesto fokusiranja na određene namirnice, bolje je posmatrati hranu u grupama namirnica i držati ravnotežu između tih grupa.
Umjerenost i ravnoteža
Vjerujem da većina čitatelja ovo već zna, ali najbitnija stavka prehrane je ukupan kalorijski unos. Na drugom su mjestu omjeri makronutrijenata („makrosa“) – proteina, ugljikohidrata, masti. To je rodilo pokret IIFYM (If It Fits Your Macros).
Poenta toga je da se sve može uklopiti u prehranu dok se god zadovolje ukupne kalorije i makronutrijenti. Ideja je u početku bila da se pokaže ljudima da svoje mjesto u prehrani mogu naći i namirnice manje nutritivne vrijednosti, dok je god baza prehrane dobro posložena.
Ta se ideja vremenom izgubila i sad se IIFYM najčešće svodi na to da ljudi pokušavaju utrpati u sebe što više prerađene, nutritivno siromašne hrane. Samo zato što možemo živjeti većim dijelom na “junk” hrani, ne znači da bismo trebali.
Tehnički se može i smršati isključivo na slatkišima i “junku”, ali je to puno teže i manje održivo te lošije za zdravlje nego kad jedemo primarno cjelovite i minimalno prerađene namirnice. Misli se na namirnice poput povrća i voća, gljiva, jaja, mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, cjelovitih žitarica, orašastih plodova.
Uključivanje namirnica, a ne isključivanje
Kod pravilne prehrane ne bi se trebalo stavljati naglasak na isključivanje određenih namirnica, već na uključivanje onih koje nisu dovoljno zastupljene. Isključivanje namirnica dovodi do monotone i dosadne prehrane koje se većina ljudi neće pridržavati dugoročno.
Uključivanje namirnica ima upravo suprotan efekt. Otvaraju se nova vrata i opcije te se stvara podloga za prehranu koju možete slijediti do kraja života.
Većina ljudi voli jesti. Pružanje nutrijenata i energije nije jedina uloga hrane, psihološka i društvena uloga su također jako bitne. Budući da ljudi u pravilu uživaju u hrani, treba težiti namirnicama koje imaju veći volumen na manje kalorija.
Za to se koristi pojam koji se naziva kalorijska gustoća. Odličan primjer namirnice niske kalorijske gustoće je paradajz koji na 100 grama ima samo 18 kcal.
Na drugom kraju spektra imamo nešto poput čipsa koji ovisno o proizvođaču ima i do 550 kcal na 100 grama.
U današnjem svijetu gdje je višak kilograma veliki problem, ljudi bi više trebali unositi namirnice manje kalorijske gustoće.
Iznimka su ljudi koji imaju probleme unijeti dovoljno kalorija, ali to je rjeđi slučaj.
Jedite više povrća
Kada pričamo o onome čega ljudi ne unose dovoljno, na vrhu liste se definitivno nalazi povrće. Većina ljudi na povrće gleda kao par listova salate uz ručak ili nekoliko kiselih krastavaca.
Stručnjaci ističu kako biste povrće trebali jesti više, a lepeza izbora jela i okusa koju vam daje je neograničena.
Za mnoge dosadna piletina i riža brzo se transformiraju u fini povrtni rižoto i piletinu u umaku od paradajza i gljiva. Samo jedna od brojnih opcija, a daleko je bolje nutritivno i što se tiče sitosti.
Umjesto da samo skuhate ili ispečete jaja za doručak, od njih možete napraviti pravu gozbu. Predlažemo omlet s gljivama i paprikama ili pak možete napraviti zdjelu salate s jajima.
Ima mjesta za šećer na kraju
Kada ste izgradili dobru bazu prehrane s nutritivno bogatim namirnicama koje vam osiguravaju unos esencijalnih nutrijenata i dobar osjećaj sitosti, ostaje mjesta za hranu za dušu. To mogu biti slatkiši ili “junk food”, što vas već veseli.
Nema razloga da ne uživate i u toj hrani. Raznolikost, umjerenost, ravnoteža – to su, prema tvrdnjama stručnjaka za prehranu, principi pravilne prehrane.
