Privremena izložba pod nazivom “Putevima vina i ulja”, autora prof. dr. Adnana Busuladžića, otvorena je u Zemaljskom muzeju BiH, a posjetioci će je moći vidjeti tokom cijelog ljeta. Izložba je nastala na inicijativu samog autora, s namjerom da se dio bogatog fundusa antičkih amfora privremeno izloži za javnost.
Lokalitet Daorson
Autor izložbe Adnan Busuladžić je kazao da se radi o materijalu koji nije do sada bio izlagan.
– Broj ulomaka nađenih na prostoru naše zemlje je prilično veliki, ali mi smo se odlučili na selektivni materijal da, koliko se može, izbjegnemo fragmentirane primjerke, a da ove cjelovite stavimo u izložbu, naveo je Busuladžić.
Po njegovim riječima, radi se o materijalu koji ulazi u vremenski okvir najmlađe oko 1.500 godina, pa do najstarijih koji su oko 2.200 godina stari tipovi amfora. Dodao je da je veliki dio amfora s prostora Narone (Metković, Hrvatska), ali ima i materijala koji je nađen na administrativnom prostoru danas naše zemlje. Jedan od značajnijih lokaliteta na kojem su pronađene amfore u BiH je helenistički lokalitet Daorson kod Stoca.
Amfore predstavljaju tip velikih keramičkih posuda sa dvije drške, namijenjenih za transport i skladištenje različitih prehrambenih sadržaja. Rimske amfore svoje porijeklo vode od starijih tipova koji se datiraju u grčko-helenistički period. U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine čuva se i jedan broj amfora koje su pronađene na lokalitetu Narone, izvan Bosne i Hercegovine.
Sekundarna namjena
Osnovna namjena amfora odnosila se na transport prehrambenih proizvoda. U prvom redu vina i maslinovog ulja, a potom i usoljene ribe, ribljih prerađevina kao što je garum, te maslina, soli, žitarica, voća i slično. Pored ove primarne funkcije, amfore su imale i sekundarnu namjenu u sepulkralnim običajima, te su u izvjesnom broju korištene i tokom ukopa u helenističko, rimsko i kasnoantičko vrijeme. Zabilježeni su slučajevi kada su amfore korištene i u funkciji pogrebnih sanduka, a to je posebno bio slučaj prilikom ukopa djece.
