Almin Kaplan – “Razgovori s Markom”, Buybook, Sarajevo
U samom naslovu knjige nepotrebno je pominjati da se radi o Marku Vešoviću, vjerovatno najvećem živućem pjesniku i esejisti u BiH. Pametna pitanja i potpitanja pisca Almina Kaplana i vispreni odgovori sagovornika vode nas sa lakoćom na putovanja kroz Vešovićev život i literaturu na način da se ova knjiga čita kao prvi dio romana ili životopisa u nastajanju sa strahom da ćemo drugi dio propustiti.
Dva perioda
Vešovićev život bilježe dva perioda i to odrastanje u selu Pape u Crnoj Gori i period opsade Sarajeva. Potom smrti svoje životne saputnice. Sam zabilježeni razgovor je pravljen sa toliko ljubavi i takta, bez životne gorčine kakva inače napada pisce u odmaklim godinama, sve to zahvaljujući akcentu na poeziji. Tu se razmišljanja o klasicima naše literature prepliću od opsesije čitanjem do savjeta mladim pjesnicima da ne razmišljaju o kategorijama modernizma i postmodernizma, već da se okrenu pisanju u kojem će se sami moći ogledati kao u ogledalu. Budući da zaborav ili selektivna prošlost napada sve nas koji smo prošli kroz rat, čitamo neke dijelove otrgnute od zaborava kao svjedočanstva istinski briljantnog mislioca uronjenog u današnjicu. Jer Vešovićeva razmišljanja nikoga ne ostavljaju imunim na ono što interpretira, objasni ili jednostavno kaže.
Saida Mustajbegović – “Nenošeni snovi”, Buybook, Sarajevo
Prve pjesničke knjige uvijek su predstavljale poslastice ne samo zbog toga što se radi o sublimiranim godinama pisanja pohranjenog u fijokama već i zbog autorskog pečata koji nerijetko označi buduću poetiku. Jedna od takvih knjiga iznenađenja je i prva pjesnička knjiga Saide Mustajbegović koja je komotno mogla nositi naslov “U vrtlogu jednine i množine”, po autoricinom stihu. Pjesme kratke po formi, a pri tome duboke između redova, uvode nas sa lakoćom u autoricin svijet promišljanja vanjskog svijeta u sukobu sa izmaštanim u kojima nas kao zamke čekaju neizrečeni stihovi između redova. Metafore i jesu to što nas tjera da stihove dodatno dešifrujemo. Sjenke ljudi koji se hrane prošlošću, “različito istim nekim pticama koje lete”, čine ovu obimom neveliku knjigu pjesnikinje uvodom u nešto novo što se može čekati sa nestrpljenjem.
Lejla Turčilo i Belma Buljubašić – “Mediji i shrinking space u Bosni i Hercegovini”, Fondacija “Heinrich Böll”, Sarajevo
U decenijama neuređenoj državi kakva je naša rijetke su ovakve knjige kao ova dvije autorice Turčilo/Buljubašić koje metodološki istražuju stanje i perspektive medijskih scena u BiH.
Sindrom rata
Začudo u zakonskim regulativama o slobodi misli i slobodi izražavanja koje se odnose i na medije ne zaostajemo (zakoni o komunikaciji, o pristupu informacijama, o zabrani diskriminacije) za razvijenim evropskim demokratskim zemljama. Sa druge strane, svakodnevno bivamo svjedoci napada i pritisaka raznih vrsta na nezavisne medije ili, bolje rečeno, na njihove novinare/ke posvećene istraživačkom novinarstvu, što se nikako ne uklapa u sliku nas koji makar kaskamo za Evropom. Sindrom rata koji je završen prije tridesetak godina, da podsjetimo, obilježen floskulom “dobro je, nek’ ne puca” i nadalje obilježava naš mazohizam. U ovoj knjizi-istraživanju nalazi se sve o toj našoj slobodi u medijima, političkim pritiscima na medije, ekonomskim pritiscima, javnom servisu, etičkim standardima i profesionalnom novinarstvu i medijskoj pismenosti publike da bi komotno trebala biti priručnik za sve one koji se zainteresuju za korupciju i manipulacije koje nas stavljaju u vrh liste najkorumpiranijih zemalja.
U svijetu nema previše knjiga koje su posvećene hrabrim novinarima istraživačima i komentatorima, no bilo bi dobro da se jednom u skoroj budućnosti i kod nas pojavi takva knjiga. Jer takvih novinara itekako imamo ovdje.
