Historijski arhiv Sarajevo, nacionalni spomenik kulture, ove godine obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada.
Tim povodom u srijedu navečer je u okviru Dana Kantona Sarajevo u sarajevskoj Vijećnici svečano otvorena izložba “Tumač prošlosti – Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo” autorice Elme Dervišbegović.
Ovom izložbom Arhiv predstavlja građu iz fundusa Orijentalne zbirke, te život i rad prvog referenta za arhivsku građu orijentalne provenijencije u Historijskom arhivu Sarajevo, arhiviste Rašida Hajdarevića.
Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo ulazi među najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe u jugoistočnoj Evropi, a broji preko 14.000 arhivskih jedinica. Obuhvata rukopise, dokumente i štampana djela na osmanskom, arapskom, perzijskom i bosanskom jeziku nastale u periodu osmanske i austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1463-1918).
– Predstavljamo najnoviju izložbu “Tumač prošlosti”, koja će obogatiti kako našu izložbenu djelatnost, tako i proširiti znanje svih onih koji uspiju pogledati pripremljeni materijal. Ovom prilikom u saradnji sa gradskom Vijećnicom upriličili smo i postavljanje dijela originalnih dokumenata i rukopisa koji su obuhvaćeni izložbom. Ovo je rijetka prilika da se vide originalni dokumenti na jednom mjestu, naglasila je direktorica Historijskog arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.
Inače, bogata arhivska građa od preko 11 hiljada dužnih metara, kao i sređenost arhivskih fondova, zbirki i knjižnog fonda, čine danas Arhiv temeljnom institucijom u proučavanju historije i kulture svih naroda. Od svog osnivanja do danas Historijski arhiv Sarajevo, uprkos brojnim nedaćama koje su ga pratile usljed nedostatka stručnih kadrova, odgovarajućeg smještajnog prostora i finansiranja, uspio je prikupiti, obraditi i zaštititi veliku količinu dragocjene arhivske građe.
– Najizazovnije je svakako bilo vrijeme opsade Sarajeva, ali je Arhiv odolio i tim događajima i uspio sačuvati svoj fond u cijelosti, naglasila je Džigal-Berkovac.
Historijski arhiv Sarajevo dvostruki je dobitnik Šestoaprilske nagrade, a trećina fondova i zbirki, kao i dio bibliotečke građe, proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.