Na izbore je izašlo 50 posto građana Bosne i Hercegovine. Uz čak 420.000 nevažećih listića i pokušaj brojnih izbornih krađa, prvi rezultati pokazali su dominaciju SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a. Iako koaliranja tek predstoje pa oni koji su osvojili veliki broj glasova kažu da su sve opcije otvorene, kada je u pitanju državni Parlament, situacija je manje-više jasna.
Sarajevski model
– Sa sigurnošću se može reći da SDA ima devet zastupnika, a 19 je kontrolni paket. Pitanje je samo s kim iz Federacije možemo eventualno da pravimo većinu, kaže Šemsudin Mehmedović (SDA).
Narod i pravda, SDP i Naša stranka počeli su pregovore za formiranje vlasti na državnom i federalnom nivou i poručuju: matematika je na strani koalicije okupljene oko kandidature Denisa Bećirovića.
– Što se tiče opozicionih stranaka u Federaciji, građani ustvari i žele da predstavnici tih stranaka budu u novim vladama, uvjeren je Denis Zvizdić iz NiP-a.
Vijeće ministara BiH bi se navodno moglo formirati bez SNSD-a Milorada Dodika pa čak i HDZ-a. Prohodnost postoji i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, no postavlja se pitanje kako bi zakoni bili usvajani u Domu naroda PSBiH.
Iz SNSD-a poručuju da će ići u vlast sa onima koji budu imali najviše glasova.
– Spremni smo da otvorimo pregovore i izvan ove koalicije za eventualno učešće u strukturama, ali to mora da bude dogovor svih da bi neko mogao, kaže lider SNSD-a Milorad Dodik.
Lider HDZ-a Dragan Čović je rekao kako je uvjeren da će stranke HNS-a imati “nužne većine” u domovima naroda, kako na nivou entiteta tako i na nivou države, te da će imati mogućnost formiranja vlasti u šest kantona u Federaciji gdje su te stranke i do sada participirale u izvršnoj vlasti.
– Nema nikakvih ograničenja, izuzev stranke DF, s kojom nema nikakve mogućnosti komuniciranja, što je također jedan od zaključaka. Sve druge stranke mogu biti partner, ali moramo imati ustavnog partnera i to naravno moraju biti legitimni predstavnici, Čovićeva je poruka.
Kada je u pitanju raspodjela mandata u Parlamentu FBiH, prema trenutnim rezultatima, SDA ima većinu, prate je HDZ i SDP, a tu su i Koalicija DF-GS, Koalicija NiP-SPU, Naša stranka i NES, Stranka za BiH i HDZ 1990. Ipak je posebno interesantno kako će se popuniti Dom naroda, s obzirom na to da se izmjenama visokog predstavnika Christiana Schmidta broj mjesta u klubovima Srba, Hrvata i Bošnjaka povećao sa 17 na 23, a u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda FBiH. No, svi su sumnjičavi, a nije nevažno podsjetiti da se ni u prethodnim mandatima nije mogao popuniti klub Srba, ali i Ostalih.
– Već je sigurno da neće biti dovoljan broj Srba i po onoj dosadašnjoj, a kamoli po novoj brojci. Ja bih volio da Srbi u Domu naroda budu legitimni predstavnici Srba, odnosno da su se barem zadnja dva izborna ciklusa izjašnjavali kao Srbi, kaže Goran Broćeta iz SNSD-a.
U Kantonu Sarajevo neće biti puno promjena.
– Ostaje Trojka zajedno sa Damirom Marjanovićem. Trojka je prepoznata kao koncept u Kantonu Sarajevo i državi BiH koji budi nadu, kaže Elvedin Okerić iz NiP-a, dok Irfan Čengić iz SDP-a poentira: “Mislim da već imamo 19 ili 20 ruku u Skupštini Kantona Sarajevo, što je dovoljno da formiramo Vladu.”
Svi se bune
Primjedbe na izbore imaju svi. Željko Komšić prozvao je visokog predstavnika i obratio se Ustavnom sudu tvrdeći da je Schmidtova odluka udar na integritet izbornog procesa. U RS-u je i dalje sporan izbor predsjednika. Lideri PDP-a i SDS-a optužili su Dodika za izbornu krađu, a i CIK je donio odluku o novom prebrojavanju ne samo za predsjednika RS-a već i na 45 biračkih mjesta širom zemlje. CIK je – zbog ponovnih verbalnih napada Milorada Dodika na svoju članicu Vanju Bjelicu Prutinu – zatražio i istragu Tužilaštva BiH i SIPA.
Ono što je jedino jasno jeste da još ništa nije gotovo. Znamo tek da su novi članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović.