Jesenja sjetva, prema podacima koji su dostavljeni Vladi TK-a, na području ovog kantona realizovana je na površini od 6.626 hektara poljoprivrednog zemljišta. Iako je planom za 2022. predviđeno da se zasije 7.317 hektara, do toga nije došlo. Poljoprivrednici kažu da nemaju sredstava da zasiju koliko su planirali i da će naredne godine zasijati još manje.
Pusta sela
Jedan od onih poljoprivrednika koji je značajno smanjio zasijane površine je Muhamed Halilović iz živiničkog sela Bašigovci. Razloga za ovu odluku je napretek, od toga da nema sa kime raditi, pa do finansija i podrške.
– Imali smo obećanje da će nam se pomoći i sa nivoa države i Federacije. Ne morate pomoći, nego dajte ono što treba. Akcize na gorivo mi poljoprivrednici plaćamo 35 feninga, pa ne idemo po asfaltu, nego po njivama i obrađujemo zemljište. Vrijeme kako odmiče, sve je više pustih sela, kazao nam je Halilović.
Podrškom države nezadovoljan je i Eldin Glibanović, koji ima više od 60 muznih krava. Tvrdi da je proizvodnja mlijeka postala neisplativa zbog izrazito niske cijene otkupa, ali i nedovoljnih poticaja.
– Danas su na veliko razočarenje nas poljoprivrednika poticajne mjere sve manje i mislim da ovakvo stanje nećemo moći dugo da izdržimo, poručio je Glibanović.
Tuzlanski kanton je u odnosu na plan jesenje sjetve zasijao oko 700 hektara manje. Najveće površine zasijane su pšenicom i to 3.000 hektara. Iako je sjetva manja nego je planirano, u Ministarstvu poljoprivrede su zadovoljni, jer je više površina zasijano nego u 2021.
– Značajan uticaj imali su blagovremena isplata, kako federalnih tako i kantonalnih novčanih podrški, vremenske prilike koje su vladale u vrijeme sjetve, ali i povećanje novčanih podrški poljoprivredi, smatra Samid Šarac, pomoćnik ministra poljoprivrede TK-a.
Izdvajanja za poljoprivredu iz kantonalnog budžeta za narednu godinu iznosit će 12,8 miliona KM. Šarac navodi da će se i u 2023. voditi računa o važnim poljoprivrednim djelatnostima za TK, poput poticaja za kornišone.
Pšenica, kukuruz…
– Strateška proizvodnja za TK je proizvodnja krošnjastog voća i proizvodnja jagode na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Kada je u pitanju animalna proizvodnja, najveći dio sredstava se izdvaja za muzna grla i proizvodnju mlijeka, kazao je Šarac.
Uz pšenicu, koja dominira u biljnoj proizvodnji Tuzlanskog kantona, u toku jesenje sjetve zasijane su i značajne površine kukuruza, industrijskog bilja, te povrtnih kultura. Najmanje od planiranog je zasijano u Teočaku, oko 61 posto, a najviše u Kalesiji, koja je zasijala 101,6% planiranog.
