SIPA je krajem marta u sklopu međunarodne operativne akcije ATM na području Sarajeva i Zenice pretresala poslovne i stambene objekte, te pokretne stvari na 14 lokacija. Tada je slobode lišeno osam osoba zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivična djela organizirani kriminal i pranje novca. Putem banaka provjereni su računi i sefovi osumnjičenih osoba, prilikom čega su i privremeno obustavljene transakcije od 69.024,36 KM.
Iz Tužilaštva BiH su tada rekli da se radi o predmetu u kojem se istražuju veliki transferi novca sa područja Slovenije na područje Bosne i Hercegovine, za navodno i fiktivno realizovane poslove u oblasti građevinarstva, kao i druge poslove, a koji je nakon toga ponovo transferisan iz BiH u Sloveniju i na taj način stavljan u legalne novčane tokove.
– Procesne radnje u istrazi provode se sve do tužiteljske odluke, odnosno podizanja optužnice. Postoji veći broj procesnih radnji koje se moraju uraditi. Suradnja sa partnerskim institucijama iz Slovenije, sa kojima je i rađeno u zajedničkom istražnom timu, jako je dobra, komunikacija je stalna, rekli su nam sada u Tužilaštvu BiH.
U Specijalnom tužilaštvu Slovenije su nam kazali da je protiv osam osoba podnijet zahtjev za istragu.
Više puta smo pisali da državljani Slovenije otvaraju preduzeća u BiH daleko od očiju slovenačkih poreznika, te da su u obračun s tim krenule obje države.
– Takve firme nanose štetu ukupnom privrednom sistemu i građanima. Uz pomoć fiktivnih firmi, razne interesne grupe mogu da izbjegnu praćenje i prijavljivanje transakcija te plaćanje poreza u svojim zemljama. Ključni razlog nastajanja fiktivnih firmi je nedovoljna provedba zakona i nedostatak transparentnosti u radu javnog, ali i privatnog sektora. Sve to stvara okruženje koje pogoduje pojavi fiktivnih firmi i pranju novca. Suzbijanjem ovog problema potrebno je uspostaviti čvršću kontrolu, poboljšati zakonski okvir i provesti ozbiljne reforme u poreskom sistemu, kaže nam Stevo Pucar, profesor ekonomije.
