Prema nezvaničnim podacima, u BiH je od 2017. godine do danas ubijeno više od 60 žena, koje su stradale od ruke svog partnera. U nekoliko posljednjih slučajeva, muževi ubice najčešće su presudili i sami sebi, kao u slučaju Rakić u Banjoj Luci, slučaju Mehmedović u Tuzli, te u nedavnom slučaju Odobašić u Bihaću, što je dovelo do izlaska žena na ulice.
Hitne mjere
Tamo gdje dođe do sudskog epiloga, primjera radi, Senad Basarić osuđen je na 18 godina zatvora zbog ubistva Irme Forić, predstavnice udruženja žena nisu zadovoljne visinom izrečene sankcije.
Na ulicama dvadesetak gradova širom Bosne i Hercegovine prošle su sedmice osvanule smrtovnice kojima se želi alarmirati javnost i skrenuti pažnja na femicid. Na smrtovnicama je navedeno kako su dvije od tri ubijene žene u dobi od 16 do 63 godine ubili njihovi partneri ili bivši partneri, muževi ili bivši muževi, među kojima su mnogi i ranije osuđivani za nasilje u porodici ili nasilničko ponašanje prema ženi. Iza ove akcije stoji Mreža pomagačica za podršku ženama u pristupu pravdi.
Enisa Raković, izvršna direktorica Udruženja Glas žene iz Bihaća, rekla je kako je inicijativa za pravnu kategorizaciju femicida upućena nadležnim institucijama, te da treba sačekati formiranje vlasti, jer odluke treba donijeti državni Parlament.
– Vjerujem da će Parlament imati sluha da izmijeni Krivični zakon BiH, da se femicid uvede, da kazne budu oštrije, odnosno veće, da se mehanizmi na lokalnom nivou konačno počnu primjenjivati. Kada se prijavi jednom nasilje u porodici, pa drugi i treći put, treba poduzeti hitne mjere da žena ne bude ubijena, istakla je Raković.
Napomenula je kako će tokom globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”, koja traje do 10. decembra, nevladine organizacije u BiH raditi na podizanju svijesti o femicidu.
– Formirana je zagovaračka grupa koja će djelovati prema institucijama koje ne reaguju i ne djeluju adekvatno. Kad ode slučaj u tužilaštvo, taj se slučaj čeka godinama, a na taj način se daje podrška nasilnicima, naglasila je Raković.
Globalna kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” postala je vidljiva i značajna.
– Nasilje nad ženama je prisutno vijekovima i zato je naš zadatak da ono bude vidljivo, prepoznato i da pokrenemo konkretne akcije. Prva akcija jeste da prijavimo nasilje. U posljednje dvije godine, u sigurnoj kući Medica Zenica bilo je zbrinuto više od 150 osoba, žena i djece, a nezvanični podaci pokazuju da je u BiH od 2017. godine do danas ubijeno više od 60 žena od svojih partnera. Femicid nije prepoznat u Krivičnom zakonu, ali je naša obaveza i odgovornost da ukazujemo i zahtijevamo da femicid bude prepoznat kao posebno krivično djelo, ističe Sabiha Husić, direktorica Medice.
Ubistva žena na osnovu rodne perspektive ili spola vezuju se za moć i kontrolu nad ženom, a tome treba doći kraj.
Vrišteća tišina
– Takva ubistva najčešće se dešavaju od bivših ili sadašnjih partnera, koji očekuju da žena bezuvjetno ispunjava sve ono što oni traže, pri tome da trpi i šuti o nasilju. Istraživanja Ujedinjenih naroda ukazuju na globalnu situaciju, gdje je prošle godine ubijeno više od 45.000 žena. Ako govorimo o BiH, iako se nedovoljno govori o ovoj temi, treba da pričamo o nasilju i ukažemo da je neophodno da institucije i svi oni koji treba da djeluju na vrijeme, to i urade, kako bismo prevenirali femicid, odnosno ubistvo žene, naglašava Sabiha Husić.
U Zenici je protest organizovao Centar ženskih prava simboličkom postavkom “Vrišteća tišina”. Učinjeno je to uz isticanje poruka na transparentima koje ukazuju na težinu problema, odgovornost cijelog društva i države za stvaranje sigurnijeg okruženja i efikasnijih mehanizama prevencije i zaštite žena od nasilja i njegove eskalacije u femicid. “Nijedna više” je bila poruka iz Zenice, ali i iz svih većih gradova u našoj zemlji.
