U okviru festivala #SlobodaNarodu Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, u utorak je na Filozofskom fakultetu UNZE održao predavanje pod nazivom “Suočavanje sa prošlošću na temu sarajevskih Kazana”.
– Jama podno Trebevića, Kazani, mjesto je gdje su vršene egzekucije građana/ki Sarajeva, većinom srpske nacionalnosti. Za ubistva je osuđeno 14 pripadnika 10. brdske brigade Armije RBiH kojom je komandovao Mušan Topalović Caco, istakao je Ćudić.
Masovna grobnica
Tijela ubijenih ekshumirana su 1993. Pod N. N. oznakama, pet godina su bila zakopana na pomoćnom stadionu Koševo, uz ogradu groblja Sveti Josip. To je zapravo bila, podsjetio je, sekundarna masovna grobnica u centru grada.
– 1998. reekshumirani su posmrtni ostaci u 28 vreća i forenzičkom analizom je utvrđeno da je riječ o najmanje 23 žrtve, naveo je.
Konačan broj ubijenih ni danas nije poznat. Utvrđen je identitet 18 žrtava ubijenih na Kazanima, te najmanje pet na lokalitetima Gaj i Grm maline.
Nastojimo podučavati nove generacije da ne prave greške kakve čine naši/e političari/ke, rekao je Ćudić
– Ubistva na Kazanima događala su se 1992. i 1993, a 26. oktobra 1993. izvedena je akcija Trebević, hapseći Cacu, stradalo je devet policajaca, kasnije i sam Caco, koji je ukopan na mezarju Kovači, a spomen-ploča sa njegovim imenom vraćena na zgradu OŠ “Edhem Mulabdić” u Sarajevu. Za žrtve koje su on i njegovi vojnici ubijali, mjesta nije bilo, istakao je Ćudić.
Podsjetio je na mukotrpan proces nevladinog sektora, medija i pojedinih političara, koji su pokušavali doprijeti do javnosti, kako bi osvijestili da se pomirenje gradi samo istinom. Zločinci ne mogu biti heroji. Ali krikove porodica žrtava Sarajevo ignoriše.
– 7. maja 2021. Grad Sarajevo je raspisao konkurs za idejno rješenje spomenika na Kazanima. Konkurs je poništen 29. jula “jer nijedno od primljenih idejnih rješenja nije prihvatljivo”. Iako je konkurs trebao biti ponovljen, to nije urađeno. Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, sama je osmislila tekst na spomen-ploči koja je postavljena “preko noći”. Otkrivena je 15. novembra 2021. Na njoj je uklesano samo 17 imena. Predstavljaju konačan broj ubijenih. O ubicama ni riječi, podsjetio je Ćudić.
Istakao je da je na History Festu u junu 2022. UDIK prikazao pet idejnih rješenja koja su pristigla na poništeni konkurs.
– U prijedloge je uloženo više truda nego što je to slučaj sa postavljenom spomen-pločom. Za takve spomenike Sarajevo nije željelo znati. Proceduralnom greškom pokušalo se oprati od odgovornosti. Grad je podigao spomenik sebi. Danas spomen-ploča na Kazanima nije mjesto gdje ćete naći porodice ubijenih koje se sjećaju voljenih, naglasio je koordinator UDIK-a.
Za naš list Ćudić je poručio da će uvijek i svugdje govoriti o Kazanima. Sarajevo, naglasio je, ne može pobjeći od istine.
– Prošle godine smo u Novom Sadu govorili o Kazanima. O značaju memorijalizacije. O (ne)dobrim praksama komemorisanja. Pričali smo i o tome kakve posljedice nosi memorijalizacija ako se žrtve komemoriraju na način kako se to radilo na Kazanima. U utorak smo o tome govorili u Zenici, rekao je Ćudić i naglasio da i dalje upućuju apel Gradu Sarajevu da se ispravi ono što je urađeno na Kazanima.
Odavanje pošte
– Da se ispravi nepravda prema žrtvama i članovima porodica ubijenih. Ono što na spomeniku piše nisu potpune informacije. Neka se obilježi mjesto i na sarajevskom groblju Sveti Josip. To je mjesto reekshumacije žrtava sa lokaliteta Kazani, Gaj i Grm maline. Mjesto sekundarne masovne grobnice, objasnio je.
Osvrnuo se i na Brčko i (ne)obilježavanje lokacija ubistava građana/ki.
– Naša molba već drugu godinu zaredom ide i brčanskim donosiocima odluka. Da se trajnom spomen-pločom obilježi mjesto ubistva Huseina Krše i Hajrudina Muzurovića u Zanatskom centru u tom gradu. To ubistvo koje je počinio Goran Jelisić, Bojan Stojanović je zabilježio fotografijama. Korištene su kao dokazi o ratnim zločinima u Brčkom. To je UDIK-ova inicijativa kojom se nastoje pokazati mogući načini dobrih komemorativnih praksi. Inicijativa ima za cilj odati poštu ubijenima za nauk budućim generacijama. Da se takvi zločini nigdje i nikada ne ponove, poručio je Ćudić.
