Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji propisuje osnivanje posebnog odjela federalnog Tužilaštva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, te posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal, stupio je na snagu prije osam godina, a ovi odjeli još uvijek nisu uspostavljeni.
Vrijeme čekanja je isteklo. Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala trebala bi biti vrhunski prioritet federalne vlasti, a federalna Vlada treba hitno osigurati privremene i stalne prostorije za ove odjele, istakli su u pismu ambasadori Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije u Bosni i Hercegovini, Michael Murphy i Johann Sattler, koje su nedavno uputili Vladi.
Budući da bi se čekalo dugo na izgradnju palate pravde FBiH, odluka Vlade je da se pronađu privremena rješenja za smještaj odjela. Prof. dr. Eldan Mujanović, šef Jedinice za implementaciju projekta izgradnje palate pravde FBiH, podsjeća da su odlukom federalnog Parlamenta osigurana financijska sredstva u iznosu većem od 20 milijuna KM za implementaciju projekta u narednim godinama.
– Paralelno se traga za privremenim rješenjem za smještaj posebnih odjela. Vode se pregovori i održavaju sastanci s predstavnicima pravosudnih institucija, Službom za zajedničke poslove organa i tijela FBiH i ostalim partnerima uključenim u ovaj proces. Izgradnja palate pravde FBiH sigurno će trajati nekoliko godina čak i da imamo idealnu situaciju u smislu dozvola, lokacije… Novac je najmanji problem. Postoji velika podrška Ambasade SAD-a u BiH, kao i Delegacije EU u BiH, ali je to dug proces. Zbog toga se traži privremeno rješenje koje također mora ispunjavati standarde u smislu smještaja pravosudnih institucija: prostorne, sigurnosne, komunikacijske i sve druge, kako je to predviđeno standardima Vijeća za sudstvo i tužiteljstvo BiH, kaže prof. Mujanović za Oslobođenje.
Još prije šest godina kao prijedlog za smještaj posebnih odjela spominjao se Dom policije u Sarajevu, ali se naknadno ispostavilo da je taj objekt pod zabranom raspolaganja shodno odluci visokog predstavnika u BiH.
– Znam da su još neke opcije bile na stolu, iako tada nisam bio uključen u proces. Mislim da nije bilo dovoljno koordinacije i komunikacije između velikog broja uključenih aktera. Tu imate Vijeće za sudstvo i tužiteljstvo BiH, Vrhovni sud FBiH, federalno Tužiteljstvo, Sudsku policiju, Vladu FBiH, Službu za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, federalno Ministarstvo pravde… I kad nisu svi za istim stolom, nije se moglo pronaći rješenje koje će svima odgovarati, ističe naš sagovornik.
Mujanović naglašava da je zamisao zakona da stvarnu nadležnost za najteže oblike organiziranog kriminala i korupcije imaju posebni odjeli suda i tužiteljstva.
– Od deset kantonalnih tužiteljstava, možda dva ili tri, sarajevsko, tuzlansko i dijelom bihaćko, rade po pitanju borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, dok u drugim tužiteljstvima, nažalost, to nije slučaj. Zamisao je da se na federalnom nivou na jedinstven i centraliziran način za najteža kaznena djela vode istrage na način da imamo ujednačen pristup u cijelom entitetu. Velika su očekivanja od zakona, ali treba odraditi dosta posla kako bi se stvorili uvjeti za njegovu primjenu, zaključio je Mujanović.