“Milorad Dodik i međunarodne institucije imaju dogovor zbog toga ga tolerišu godinama”, rekao je za N1 Mladen Ivanić, počasn predsjednik PDP-a. Oštro je kritikovao i Trojku navodeći kako bi “veliki dio lidera Trojke volio da bude Dodik u svojoj sredini”.
“Posljedice sankcije trpjet će građani”
Borenović je kazao da “SNSD sa svojim satelitima vodi RS u ekonomsku izolaciju i neizvjesnost”. Je li to već jasno?
To je jasno već dugi niz godina, ali zahvaljujući toleranciji međunarodnih institucija, prije svega zemalja EU, to se nije finansijski osjetilo jer je podrška bila prisutna. Međutim, očito da su pojedine zemlje koje su prije značajno finansirale došle do zaključka da više neće i ne žele to da tolerišu i da je sasvim jasno da će nažalost RS, a ne Dodik trpjeti od ovih sankcija jer negativne posljedice će osjetiti ljudi, politička elita sigurno ne, piše N1.
Može li vlast u RS premostiti ove sankcije i naći novac na drugoj strani da građani u konačnici to ne osjete?
Ovdje su u pitanju neki konkretni projekti, nije u pitanju da je rečeno ništa više nećemo raditi s RS. To je jedan odškrinuti prostor da se jedan oblik saradnje može nastaviti i zavisi šta će raditi druge zemlje. Pred Njemačke, ovdje su prisutne Austrija, Švajcarska, Šivcarska, Švedska, Norveška – zemlje čija podrška finansijska nije bila toliko vidljiva, ali jeste ljudima kojima je bilo potrebno. Tu mislim na brojna udruženja i nevladine organizacije koje su se bavile ljudima s ogromnim problemima i koji su na marginama. Bez podrške njih mnogi od njih neće moći funkcionisati. Zato apelujem da oni koji razmišljaju o sankcijama da dobro razmisle i da se ne odnose na ljude već na političke elite. Ako bi se to desilo jedna dio ljudi koji nije u fokusu interesa vlasti koji preživljavaju zahvaljujući toj međunarodnoj podršci bi se našao u ozbiljnim problemima i to budžet ne bi mogao pokriti. Molim vas ne dirajte podršku tim ljudima.
Hoće li to sve imati neke posljedice za Dodika i vlast u Banjaluci? Do sada nije bilo posljedica u smislu bunt građana ili konkretna reakcije opozicije?
Ozbiljne su poruke koje su se desile zadnja dva mjeseca – EU daje 600 miliona od kojih u RS ne dolazi ni marka, Njemačka zaustavlja projekate u RS od 200 miliona. To su ozbiljni finansijski udari koji se ne mogu zanemariti. Nekog udara na budžet nema, ali će imati uticaj na opšti razvoj RS. Vlast će probati to prodati kao “ne daju nam jer smo principijelni i ne odustajemo’. Da li će dovesti do bunta ljudi, ne vjerujem. Ako bi bilo ozbiljnijih problema u samom budžetu vjerujem da. Mnogi ljudi i ne znaju da se ovo odnosi na njih i na razvojne projekte.
“Dogovor Dodika i međunarodnih institucija”
Američke sankcije su proširene u vezi odluke sa Ustavnim sudom, ljudi poručuju da su ponosni na njih. Koliko su iskrenu i u tome i jesu li uzaludno završili na tome ukoliko imamo situaciju gdje Dodik po ocjeni mnogih pogazio odluke NSRS i obećao popunu Ustavnog suda?
Sankcije – zavisi kako će ih dosljedno Amerika primjenjivati. Ako je primjena više neka vrsta upozorenja elitama, onda je moguće da traje na sceni neka vrsta političkih dogovora. Dodikovo ponašanje pokazuje da postoje dogovori.
Kakvi dogovori i kakav bi mogao biti ishod?
Očito postoji neka vrsta dogovora ljudi koji predstavlja međunarodne institucije ovdje. Kada Dodik zategne, oni mu malo priprijete i od ekstremno tvrdog postane mekan. Ne diraju ga, tolerišu ga, puštaju ga godinama da radi to što radi – malo zagalami, digne sebi malo cijenu unutar RS, onda oni njemu priprijete i onda spusti loptu i ništa od onoga kada je prijetio se ne desi. Gdje danas Vojska RS? Gdje je Agencija za lijekove? Ništa od toga nema. Shvatio sam da su međunarodne institucije to prepoznale. U doba najveće krize Escobar je jasno rekao da nije stanje tako da treba da nas zabrine i pokazalo se nekoliko nedelja kasnije da je bio u pravu.
Šta mislite o svim Dodikovim akcijama, je li to borba za nacionalni interes i RS ili je to lični i stranački interes? Kako ljudi oko Dodika dospiju u situaciju da se žrtvuju i dođu na crne liste?
Ne znam šta je u njihovim glavama jer ja takvu vrstu politike nikada nisam prihvatao. Moguće je da Dodik jednim dijelom u svojoj glavi vjeruje da se bori za nacionalne interese, ali način na koji to radi je kontraproduktivno. Ova zemlja je ekonomski izolovana, nema investicije, nema političkog autoriteta na međunarodnoj sceni. Mislim da su svi ti procesi dominantno okrenuti očuvanju vlastite pozicije, čuvanju vlasti i bogatstva, ne samo njegovog nego i ljudi oko njega koji ga podržavaju. Tu mislim i na dio ekonomske elite koja je stekla bogatstvo zahvaljujući onome što je vlast na čelu s Dodikom davala ili tolerisala.
Je li vlast u RS odustala od priče o Ustavnom sudu?
Stekao sam utisak da postoji neka vrsta dogovora između Trojke i Dodika uz svjedočenje HDZ. Dogovor je “kupite mi zgradu UIO u Banajluci od onoga od koga ja hoću, obećajte da ćemo pričati o zakonu o Ustavnom sudu, a ja ću imenovati sudije”. Ako se to sve desi biće jasno koliko je to sve trgovina ne samo s Dodikove već i Trojke u Sarajevu.
Hoće li UIO kupiti zgradu Mile Radišića?
To morate pitati Trojku, Dodika, HDZ i Tegeltiju.
Postoje li indicije da hoće?
Sve djeluje da hoće, vidjećemo. Prva stvar poslije njihovog dogovra je bilo odvajanje novca za kupovinu zgrade. Biće to vrlo zanimljivo. Vdijećemo dali Dodik zaista drži toliko Trojku da je i na to spremna.
Hoće li Dodik i Trojka ispoštvati obećanje onaj evropski set zakona do 27.8. kako su rekli na posljednjem sastanku vladajuće koalicije?
Mislim i da međunarodne institucije i partneri vjeruju da će se to desiti. Ostavljaju prostor. Ja ne mogu da vjerujem da će za desetak dana koliko je ostalo to uraditi. Ne vidim da ikakve aktivnosti traju. Biću šokiran kao se pojavi toliko zakona i propisa. Mislim da je to bio samo dio medijske priče.
“Dio lidera Trojke bi volio da bude Dodik”
Jesu li građani opet prevareni i četiri godine tapkati u mjestu i biti ni pedalj bliže EU?
Nekog velikog razloga za optimizam ne vidim. Vlast je imala dovoljno vremena da pokaže entuzijazam, želju i promjenu sve se vratilo na staro. Politika u Sarajevu je udri po građanskoj BiH na svaki mogući način, u Banjaluci pričaj o nezavisnoj RS. To su dva pola koja se međusobno hrane. Jedni su kao veliki Bošnjaci, jedni kao veliki Srbe, a ništa ne miče sami sobom se hrane. HDZ se sklonio i malo izdigao od svega. Čeka povoljniji ambijent da realizuje svoj interes za člana Predsjedništva. Samo su akteri i igrači drugačiji, ideološki pravci su manje više isti.
Je li opozicija, kako se često čuje, gora od Dodika?
To što neki predstavnici Trojke govore da je opozicija u RS gora oni se opravdavaju što su s Dodikom, to nema veze s realnom ocjenom. To je s jedne stran fascinacija Dodikom kao ličnošću. Dobar dio lidera Trojke volio bi da bude Dodik u svojoj sredini – neprikosnovena vlast koja o svemu odlučuje i svakom može reći šta hoće i pokušaj opravdanja “moramo s Dodikom, on je bolji od opozicije”.
Bi li opozicija primjenjivala odluke Ustavnog suda da je na vlasti?
Nisam siguran da bi se te odluke baš tako primjenjivale. Kad je bilo u pitanju ukidanje Dana RS ja sam rekao prihvatamo, mijenjamo i zvat ćemo ga dana formiranja RS, opet bi bila neka apelacija i ja bih opet promijenio naziv i eto. Treba donijeti zakon. Ne može Ustavni sud sam sebi propisivati pravila ponašanja. To znači da imate strukturu vlasti koja nema nikakvu kontrolu.
Po čemu opozicija drugačija do vlasti i da li bi imala isti cilj kao što Dodik kaže nezavisna RS?
Nikada to od nikoga iz opozicije niste čuli pa ni od mene. Za nas je jedino rješenje Dejtonska BiH u kojoj RS ima svoj ustavni položaj i nikakve promjene kao što je centralizacija, jačanje institucija kao i nezavisnost nije realna.
“Srbiji ne treba tema legalnosti Schmidta”
Nedavno je bio Aleksandar Vučić. Nije htio javno problematizirati legitimitet Schmidta. Zašto?
Otvaranje teme Schmidta u Srbiji je Srbiji potpuno nepotrebno. To je bio pokušaj Dodika da svoje probleme koje ima prebaci na Srbiju i očito je Srbija našla način da ignoriše tu temu i to se očekivalo. Srbiji ne treba salijetanje kakvo Dodik inače čini.
Je li Srbija priznala Schmidta? Vučić se sastao s njim.
Srbija je imala komunikaciju sa Schmidtom, imala je kada ga je imenovala, u posljednje vrijeme nije. Za Srbiju to nije tema.
Ima li utjecaja stav RS kojim se ponavlja da Schmidt nije visoki predstavnik?
Jedino po kojem je pokazala neku vrstu iracionalne hrabrosti vladajuća struktura je što je Dodik potpisao ove zakone, ali vidjećemo posljedice. Ovo oko odluke Ustavnog suda bi mogla da ima, ali to ne znači da on neće provoditi eventualno neka nova problematična odluka Ustavnog suda vidjećemo hoće li je objaviti.
“Strah od konflikta”
Kako biste ocijenili sigurnosnu situaciju u BiH?
Ne mislim da će nikakvi Wagnerovci ovamo doći, ne znam kako bi mogli ući na ovaj prostor, a da se za to ne zna. To mi djeluje kao teorija zavjera. Naši ljudi, 99 posto građana nema motiv da se prave konflikti ovdje. Pokazali su neviđenu toleranciju i u FBiH i RS na gluposti koje su izjavljivali politički lideri u BiH. Nažalost, ima jedna posto ludaka koji su spremni napraviti problem i onda se stvari u takvim uslovima mogu oteti kontroli. Političke elite i s jedne strane koje napadaju egzistenciju RS i ove druge koji negiraju BiH, stvaraju ružne uslove za te ludake kojih ima. Nisam potpuno siguran kada bi se neki incident desio, kada bi imao ozbiljniju međunacionalnu posljedicu, da bi strukture bile jedinstvene da ga pokušaju riješiti. Ne plašim se ni Wagnerovaca ni opšteg ambijenta građana, plašim se tog jednog otkačenog dijela ljudi koji misle da su simboli nekog nacionalnog pokreta koji bi mogli svašta uraditi.
Kako komentarišete odnos Milanović – Dodik?
Nekog korektnog poteza osim medijske halabuke oko njihovog sastanka i konkretnog rezultata svih tih susreta i druženja kod Dodika ne vidim. Jedan drugom služe za podizanje značaja na regionalnom i opštem planu.
Lokalni izbori se bliže, imate li povjerenje u Stanivukovića?
Imam. On ima neku svoju filozofiju s kojom se nakada ne slažem.
