Prema julijanskom kalendaru, pravoslavni vjernici će najradosniji blagdan Božić obilježiti 7. siječnja. Iguman Danilo Pavlović iz manastira Žitomislići ističe da se pred Božić posti 40 dana, što je dio unutarnje duhovne pripreme za dolazak velikog praznika kao što je rođenje Sina Božijeg. Tu su i ispovijest i molitva.
Darivanje polaznika
”Božić je praznik koji nosi mnogo običaja kojima je cilj da mi atmosferu koju imamo u crkvi, na liturgiji, na božićnom bogosluženju, ponesemo u svoje domove”, kazao je Pavlović.
Ističe kako se blagdanski dani ne trebaju razlikovati od ostalih zbog trpeze i hrane, nego prvenstveno atmosfere koja treba vladati.
”U čitavom pravoslavnom svijetu ljudi lože badnjake na Badnje veče. Donose se tri badnjaka, a sve što je tri simbolizuje Presvetu Trojicu. Unose se i nalažu na ognjište. Danas ljudi u stanovima ne mogu naložiti vatru, ali unesu barem grančicu od drveta badnjaka, koji simbolizuje rođenje Hristovo i podsjeća na pastire koji su ložili vatru kako bi se ogrijala sveta porodica u Vitlejemskoj pećini”, rekao je Pavlović.
Dodaje kako je Badnji dan obavezno postan i da se za Božić priprema trpeza. Božićna liturgija bude u ponoć, a kod nekih i u zoru.
”Ljudi nakon Božićne liturgije, svete pričesti, idu kući da dočekaju polaznika, dakle čovjeka koji će im prvi ući u kuću da poželi sretan Božić. Taj se polaznik daruje, a on simbolizuje dolazak Sina Božijeg među nas, ljude. Uvijek je gost neko koga znamo iz Starog zavjeta, neko ko može biti slika Boga”, kazao je Pavlović.
Ističe da se polazniku daruje sitan novac, a nekad su se darovale čarape, jer to je simbol da se uzvrati njegov dolazak i blagoslov koji nosi. Na božićnom doručku se okupi čitava porodica.
Naselje Žitomislići, nedaleko od Mostara, broji 42 pravoslavne porodice, koje su se vratile nakon rata devedesetih.
”Ljudi su se vratili prije više od 20 godina, imamo djecu koja su se ovdje rodila. Ljudi žive lijepo i sigurno u svojim domovima koje su obnovili s namjerom da ovdje ostanu zauvijek”, napominje iguman Pavlović.
Ističe da je Žitomislić primjer cijele mostarske okoline, upravo zbog povratka.
”Oni su donijeli dobru odluku, osjećaju se potpuno slobodno i žive u kućama gdje su njihovi preci vijekovima živjeli”, zaključio je Pavlović.
Mještanka Draženka Simić kaže nam kako ovih dana traju pripreme za Božić.
”Na Badnje jutro muž i sin idu sjeći badnjak koji donose kući. Kada padne mrak, unosimo tri mala badnja, koja su unose jedan po jedan i lože se”, priča Simić.
Pojašnjava nam da prilikom ulaska onaj koji nosi badnjak kaže: Sretna Badnja veče i sutrašnji Božić, a da ga ukućani posipaju pšenicom kako bi godina bila rodna i kuća napredna.
”Palimo svijeću, večeramo i u 18 sati se ide u manastir, kad se pale badnjaci i to nam je svima doživljaj. Bude dosta naroda, iskupimo se, bude veselo uz vatromete, pjesme i stvarno uživamo u tom danu”, rekla je Simić.
Dodaje kako se od tradicionalnih jela pravi česnica, odnosno pogača, ali se kuha i žito. Tradicionalni pozdrav je Hristos se rodi, a odgovor je Vaistinu se rodi. Drugi dan Božića je i slava sv. Stefan, na koju dolazi rodbina na ručak.
Osim priprema za Božić, Draženka ističe da godinama ona i suprug rade i da žive sasvim normalno.
”Moglo bi biti bolje za djecu, za njih je najvažnije da sutra imaju neki posao, a sve u svemu, nije loše”, rekla je Simić, koju je, poput mnogih, šokirala vijest o devastaciji Saborne crkve Sv. Trojice u Mostaru.
”Odgajana sam u nekom drugom vremenu i pokušavam svoju djecu tako da odgojim, da ne gledaju ljude po vjeri, nego po tome kakav si čovjek. Nemam riječi, baš nas je sve pogodilo. Dočekaš da se jedan objekat koji je bio simbol Mostara obnovi, prosvijetli i bude stvarno nešto fantastično. Tužno je sad kad naveče prođeš”, kazala je Simić.
Prošao je gotovo mjesec kako je napadnuta i devastirana Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru. Nažalost, iz crkve je otuđeno 90 metara kabla, a prilikom krađe uništena je i kutija za osigurače ispod zvonika. Glasnogovornik MUP-a HNŽ-a Ljudevit Marić ističe da se provode detaljne krim-operativne radnje na terenu.
”Obavlja se razgovor s potencijalnim očevicima, prikupljaju materijalni dokazi. Rade se posebna vještačenja na dijelu gdje su otuđili kabal. Policijski djelatnici u Brankovcu obavljaju razgovore sa građanima, kao i vještačenja koja nalaže Tužiteljstvo”, rekao je Marić.
Predsjednik Koordinacije Srba Mostara Dušan Golo kratko nam je kazao kako se ne želi oglašavati sve dok ne vidi rezultate MUP-a HNŽ-a. Inače, Eparhija zahumsko-hercegovačka je putem svoje Fondacije “Sveti Vukašin” pokrenula akciju prikupljanja pomoći za obnovu oskrnavljene Saborne crkve. Iz Eparhije su saopštili da akcija “Neka bude svjetlost nad Mostarom” traje od 1. do 31. januara, a pozivom na broj 1401 prilažu se dva KM-a.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostar Velibor Milivojević (SNSD) ističe kako smo ušli u 2023, a da se prethodnom ne možemo pohvaliti.
”Kada je u pitanju srpska zajednica, kraj 2022. godine su, nažalost, obilježili nemili događaji kada je oštećena i oskrnavljena crkva Sv. Trojice u Mostaru. Nažalost, još nemamo počinitelje”, kazao je Milivojević.
Dodaje kako su rezultati porazni i kada je riječ o zapošljavanju pripadnika srpske zajednice u Mostaru.
”Sve to ukazuje na to da trebamo još mnogo raditi, ali trebamo i razumijevanje od druga dva naroda i svih ostalih građana Mostara i Kantona, ne bi li se i naša zajednica rame uz rame sa drugim narodima na neki način okupila, oporavila, da krenemo svi zajedno u ovo 2023. godinu i budućnost”, govori Milivojević, koji se nada kako će se situacija u Mostaru kada je u pitanju srpska zajednica popraviti.
Nula u budžetu
”Sada više nije do srpske zajednice, nego do ostalih koliko će dati prostora i mogućnosti. Mi ne tražimo ništa što nemaju drugi, nego samo ista prava i mogućnosti”, kazao je Milivojević.
Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara nije planirana niti jedna marka za obnovu Saborne crkve.
”Znamo svi koliko nam to znači, u nacrtu budžeta planirana su sredstva za Advent, ramazan i za Novu godinu. To nije dobra poruka i trebamo se okrenuti jedni drugima”, poručuje Milivojević.
Ističe kako srpski narod nije u strahu od vandala, već je u strahu za budućnost, budući da većina Srba nema osiguranu egzistenciju u ovom dijelu Hercegovine.
