Za rješavanje problema stabilnog finansiranja Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine i dalje je potez na nadležnima. Brojni programski izazovi su pred BHRT-om, a brojni i oni koji su iza nas, realizirani u skladu sa najvišim standardima.
Jedan od najznačajnijih projekata koje je Radio-televizija Bosne i Hercegovine naslijedila od nekadašnje Televizije Sarajevo, jeste izbor predstavnika i učešće na Eurosongu, najgledanijem i najatraktivnijem muzičkom takmičenju na svijetu.
Ovo je ujedno i jedan od najskupljih projekata svih Javnih servisa, a naš, na nivou Bosne i Hercegovine sve zbog teške finansijske situacije, od 2017. godine nema svog predstavnika.
Bosna i Hercegovina je svoju istoriju, kao samostalna država na takmičenju za Evroviziju, počela pisati te ratne 1993. godine. Najemotivniji zasigurno nastup naših predstavnika do sada. Jer, tada je od same pjesme bilo mnogo važnije pokazati svijetu da smo tu, živi i prisutni.
Nakon njih, dok je rat još buktao, mi smo i dalje bili prisutni na evrovizijskoj sceni. Alma i Dejan, nakon njih legendarni Davorin Popović, Amila Glamočak, ponovo Alma Čardžić, Dino Merlin i Beatrice. U novijoj istoriji, svakom nastupu Bosne i Hercegovine na Eurosongu prethodili su mjeseci pripreme. Godinama su u prostorijama BHRT-a organizovali šou programe koji su svaki put imali rekordnu gledanost. Bilo je to više od televizijske emisije. Projekat BH Eurosong imao je nacionalni odjek, čiji su rezultat s nestrpljenjem očekivali svi gledaoci ali i druge medijske kuće, tvrde iz BHRT-a.
U to vrijeme, kao gosti na našem nacionalnom izboru nastupale su neke od najvećih muzičkih zvijezda Eurosonga što je bio dokaz poštovanja koje je BHRT uživao u krugu evropske porodice.Sve je krenulo 2001. godine kada je organizator BH Eurosonga prvi put bio PBS BiH (Javni radio televizijski servis Bosne i Hercegovine). Nino Pršeš, Maja Tatić, Mija Martina, Fuad Backović Deen, grupa Feminem. Svi su redom nastupili na Eurosongu, ostvarili solidan plasman, a njihove pjesme nisu zaboravljene ni danas.
Prekretnica se desila nastupom grupe Hari Mata Hari u Atini 2006. godine. Numera „Lejla“ osvojila je najbolji plasman BiH na Evroviziji sa rekordnim brojem osvojenih glasova. Drugo mjesto u polufinalu i treće u velikom finalu 51. Eurosonga u Atini. Pjesma predstavnica BiH osvojila je i nagradu Marcel Bezencon za najbolju kompoziciju, ali i srca širom Evrope a mnogi su je nazvali himnom svih naših pjesama predstavnica. Taj nastup je ispisao novu istoriju za BiH na Eurosongu i od tada je naša zemlja gledana sasvim drugačijim očima. Postali smo značajan faktor na evrovizijskoj muzičkoj sceni a svaki naredni izbor bh. predstavnika praćen je sa još većim zanimanjem.
Od tada je naša zemlja, sa izuzetkom 2016. godine, uvijek prolazila u veliko finale a u završnoj večeri bila u top deset svih zemalja učesnica, njih po pravilu 40. Nastup na Eurosongu nije bio samo prilika priznatim zvijezdama, već i šansa mladim i talentovanim umjetnicima da predstavljaju svoju zemlju i na taj način ostvare i lični uspjeh na evropskom terenu. I danas se sjećamo prekrasne balade „Rijeka bez imena“ u izvedbi Marije Šestić. Vukašin Brajić je 2010. imao tu čast da izvede kompoziciju jednog od naših najboljih autora, Dine Šarana, pjesmu „Munja i grom“. Godine 2009. nagrada Marsel Bezencon ponovo dolazi u BiH, ovaj put za kompoziciju „Bistra voda“ u izvedbi grupe Regina.
Nastup Lake i Lele, onaj iz 2008. proglašen je jednim od najoriginalnijih nastupa u istoriji Eurosonga a pjesma “Pokušaj” postala je regionalni hit. Godine 2011. našu zemlju ponovo je predstavljala etablirana zvijezda. Nakon što je napisao pjesmu „Sva bol svijeta“ i samostalnog nastupa u Izraelu 1999. godine na, dobro poznatu evrovizijsku scenu ovaj put i kao autor i izvođač, vratio se Dino Merlin. Osvojivši visoko 6. mjesto još jednom potvrdio da je BiH mjesto među najboljima. Nakon njega, u finalu Eurosonga naredne godine gledali smo Mayu Sar, do tada poznatu samo uskom krugu ljubitelja sjajne interpretacije. Njen nastup u Bakuu ostavio je sve bez daha ,a mi smo ponovo bili ponosni.
Bosna i Hercegovina je svoj evrovizijski put završila 2016. godine. Kombinacija fantastičnih vokala uz atraktivne rep momente i spoj modernih zvukova sa klasikom, ujedno je bila i posljednja Javnog servisa Bosne i Hercegovine.Od tada do danas nemamo svoje predstavnike na ovom muzičkom takmičenju koje je, u međuvremenu, došlo i do milionske publike u dalekoj Australiji. Od tada nemamo onaj osjećaj ponosa da su i naši umjetnici dio Evrope i svijeta.
A sve zbog toga što je Eurosong i učešće na ovoj manifestaciji jedno od najskupljih ulaganja u atraktivan muzičko-zabavni program, svakog Javnog servisa. U danima kada se sjećamo besprijekorno organiziranih 14. Zimskih olimpijskih igara, mjesecu februaru koji je, kao po pravilu, rezervisan za nostalgiju, dodajemo i učešće Bosne i Hercegovine na takmičenju za pjesmu Evrovizije, u nadi da su bolja vremena pred nama, rekli su iz BHRT-a.
