Efikasan Mehanizam koordinacije bitna je pretpostavka za napredak Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u EU. Mehanizam koordinacije procesa evropskih integracija u našoj zemlji uspostavljen je 2016, a Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Uniji traži od bh. vlasti da osiguraju vidljive rezultate po pitanju njegovog funkcioniranja, uključujući pripremu i usvajanje Programa integriranja zemlje u EU.
Protok informacija
Podsjećamo da je u julu održan sastanak Kolegija za evropske integracije, koji je najviše političko tijelo u Mehanizmu koordinacije i okuplja šefove izvršne vlasti sa svih nivoa u BiH. Između ostalog, Kolegij je donio niz zaključaka u vezi sa finaliziranjem izrade Programa integriranja.
– Uz potvrdu da je izrada Programa integriranja u vrhu prioriteta, Kolegij je pozvao institucije da odgovorno i bez odgađanja izvrše sve obaveze u izradi ovog dokumenta. Program integriranja treba pomoći institucijama da brže i usklađeno na svim nivoima u BiH ispunjavaju obaveze u procesu pristupanja u EU, a njegova finalizacija sada je još važnija kada smo država kandidatkinja. Bez njega, teško je i zamisliti sljedeći korak u procesu pristupanja, tj. uspješno vođenje pregovora o članstvu u EU. Ovaj prvi planski dokument BiH u procesu evropskih integracija uključuje Akcioni plan usklađivanja propisa u BiH sa propisima EU, Akcioni plan za realizaciju preporuka EK-a i Pregled administrativnih kapaciteta. U njegovu izradu su direktno uključena 1.244 službenika u 36 radnih grupa za evropske integracije, a izrada Programa u određenim fazama traži uključivanje i ostalih tijela Mehanizma koordinacije. Izrada Programa integriranja BiH u EU je, nakon odgovora na Upitnik EK-a, još jedan test Mehanizma koordinacije i prilika da se nauče korisne lekcije za njegovo funkcioniranje, rečeno je za Oslobođenje u Direkciji za evropske integracije (DEI).
Uz to je bitno istaći da je Mehanizam koordinacije alat u procesu integriranja koji, radi efikasnijeg obavljanja poslova, koriste sve države u procesu pristupanja EU bez obzira na složenost svog uređenja. Značaj Mehanizma, posebno u slučaju BiH, leži u tome što on treba da bude alat komunikacije i dogovaranja između institucija na svim nivoima vlasti o ispunjavanju obaveza u procesu evropskih integracija.
– To je posebno važno, jer propisi EU moraju biti preuzeti koordinirano na svim nadležnim nivoima vlasti, a provođenje njihovih odredbi se mora osigurati na cijelom teritoriju BiH. Cilj koordinacije je da omogući postizanje zajedničkog stava u BiH o pitanjima od značaja za evropski put i govorenje jednim glasom prema institucijama EU. Proces evropskih integracija traži uključenost svih, od politike preko institucija do civilnog društva, jer u njemu imaju svoju ulogu i svoje zadatke. Naravno, određeni izazovi prate i Mehanizam koordinacije. Činjenica da 36 radnih grupa trenutno uključuje 1.244 službenika koja su raspoređena na 1.777 pozicija govori o tome da je riječ o vrlo brojnoj strukturi unutar koje se pravovremeno trebaju komunicirati i uraditi zadaće, naglašavaju u Direkciji.
Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, ističe da je koordinacioni mehanizam nešto što ima svaka zemlja koja želi da uđe u EU.
– Cilj Mehanizma je da omogući brže donošenje odluka, kao i protok informacija, te da omogući da sve informacije koje su potrebne za proces EU integracija dođu na jedno mjesto i budu iskorištene što bolje za taj proces. Kad je u pitanju koordinacioni mehanizam usvojen 2016, tu je kao najveći zadatak bilo odgovaranje na Upitnik EK-a koji je bio zahtjevan i težak, a uključivao je zbrajanje puno informacija o tome na koji način BiH želi te informacije da predstavi prema EU. Ako poredimo sa drugim državama u procesu EU integracija, BiH je taj posao obavila sa dosta odgode. Također, kad je u pitanju kvaliteta odgovora, to je lošije bilo nego kod drugih zemalja, ali situacija u BiH je takva kakva jeste. Osnovni izazov Mehanizma je to što je njegov cilj da svi oni koji u BiH imaju nadležnost za nešto budu uključeni u proces integracija, da imaju i pravo veta na to što ide ka EU kroz Mehanizam i da u biti imaju mogućnost da nešto usporavaju i zaustavljaju, kaže Ćerimagić za Oslobođenje.
Pri tome je dodao da proces integracija ni u regionu ne ide tako brzo, gdje nema višeg cilja zbog kojeg bi taj mehanizam bio korišten, pa je onda on u najvećoj mjeri postao svrha samom sebi.
– U tom smislu, zbog organizacije BiH kao i zbog političkih interesa, osim tog upitnika, teško je navesti neki značajniji drugi uspjeh koji je prošao kroz Mehanizam, naglašava naš sagovornik.
Loš imidž
Ispunjavanje 14 prioriteta koji stoje pred BiH puno bi pomoglo i privrednicima. Mahmut Galijašević, direktor kompanije Mann+Hummel BA iz Tešnja, kaže za naš list da politička nestabilnost u državi može da utiče na kompanije na način da kroz loš imidž države gube i sopstveni imidž.
– Moramo biti puno konkurentniji, da ne govorim o Zapadnoj Evropi, kako bi kupci htjeli da kupuju naše usluge i proizvode. Četrnaest prioriteta koje BiH treba da ispuni pomoglo bi da se imidž države značajno popravi. Pravna sigurnost može da poboljša stabilnost kompletne proizvodnje. Možemo napraviti iskorak i ispunjavanje 14 prioriteta je ključno za sljedeći korak koji država treba da ispuni, rekao je on.
