Evropska unija donijela je novi akcioni plan za migracije u centralnom Mediteranu. Priliv migranata se nastavio tokom 2022. godine na svim rutama, što je potaknulo donošenje održivih i strukturalnih rješenja u okviru novog pakta za azil i migracije, o čemu će se raspravljati 8. decembra na Vijeću za pravosuđe i unutrašnje poslove EU. Vijeće je u oktobru konstatiralo da postoje povećane kretnje migranata na balkanskoj ruti, te su već poduzete zajedničke inicijative sa partnerima iz zemalja aspiranata za članstvo.
Spašavanje života
Međutim, centralna mediteranska ruta i dalje ostaje gorući problem, a njome je u ovoj godini u EU pristiglo 90.000 migranata, većinom krećući se od Libije i Turske. U odnosu na prethodnu godinu, to je povećanje od 50 posto, navodi se u ovom dokumentu.
Evropska zajednica je ojačavajući migrantsku strategiju, kroz programe i implementaciju vanjskih fondova utrošila ogromna sredstva, a samo kroz program NDICI Global Europe obezbijeđeno je 580 miliona eura. Pred njom je sada 13 planiranih koraka, čija primjena počinje i prije kraja godine, a prvenstveno se odnose na poslove suradnje sa partnerima i agencijama UN-a.
Neke aktivnosti su usmjerene ka zemljama u tranzitu, a mnogo više na jačanje kapaciteta Tunisa, Egipta i Libije, kako bi mogli zaustaviti otpremanje migranata Mediteranom.
Dio se odnosi i na sprečavanje krijumčarenja, a dio na kooperaciju sa FRONTEX-om i EUCAP Sahal Nigerom, gdje se pokušava spriječiti trgovina ljudima koja je u ekspanziji.
Drugi problem kojem su se u EU posvetili, a zbog čega su formirali i evropsku kontakt-grupu za potrage i spašavanja, jeste zaustavljanje nepotrebnih tragedija i gubitaka života migranata na Mediteranu, ali i na balkanskoj ruti.
Sve je više migranata iz afričkih zemlja koje će putovanje zadesiti ove zime. Od Krajine preko planine Plješevice i Slunjskih brda u Hrvatskoj mnogo je života izgubljeno, ali je mnogo grupa i spašeno zahvaljujući intervencijama lokalnih timova za spašavanje iz obje zemlje.
– Nemoguće je urediti stanje da migranti ne spavaju negdje na snijegu, u svojim skvotovima, na potezu od Bihaća do Velike Kladuše. Čak i oni koji su smješteni u migrantske kampove, pred odlazak u game lociraju se u blizini granice, odakle kreću na opasan i neizvjestan put, kazao nam je Zlatan Kovačević iz organizacije SOS Bihać.
Opasnost po život za mnoge migrante je i dalje realna, pogotovo ako čuju da pristigavši u Hrvatsku mogu dobiti azil ili neometan prolazak dalje u zemlje EU. U tom slučaju, ni najteža zima ih neće zaustaviti.
U akcionom planu EU najmanje pažnje se posvećuje balkanskoj ruti, iako žele ostati upoznati s razvojem situacije kod nas. U tom smislu, i akcioni plan koji su donijeli može se primijeniti kao odgovor na specifičnosti koje se dešavaju na balkanskoj ruti, navodi se u dokumentu.
Sve hladnije vrijeme i prvi snijeg koji je već pao u Krajini upozoravaju na dolazak još jedne teške zime. S obzirom na to da je u najnovijim talasima migranata najveći broj onih koji snijeg nikad nisu ni vidjeli, a kamoli da znaju kakve surove zime znaju biti na Balkanu, postoji opravdana bojazan da se ponove tragični događaji tokom zimskih pokreta migranata u the game.
Ipak, stanje u USK je mnogo bolje, nego što je bilo tokom najteže krize od prije nekoliko godina.
IOM se povukao
– Mi imamo kamp Lipa koji je spreman da primi 1.500 ljudi, gdje imaju vodu, struju, rasvjetu i druge uslove. Ovaj kamp u Bihaću jedini u BiH ima 24-satnu medicinsku brigu o migrantima, naravno uz našu pomoć, gdje mi vršimo hitne intervencije pružanja medicinske pomoći. Ali, bojim se da će opet, kao i prije, migranti ponovo biti deportovani kod nas u Krajinu. Najčešće ih iz naše zemlje, Hrvatske i Srbije pošalju ili u Bihać ili u Veliku Kladušu. Mislim da je to igra, da se i migrantima oteža put. Apsurd je da oni dođu do Trsta i onda budu deportovani u Kladušu, gdje nema više kampova. U posljednje vrijeme, ne znam zašto, IOM više ne transportuje migrante kada se oni jave nama, a od Kladuše do Lipe, gdje im se može ukazati pomoć, imaju dva-tri dana hodanja, upozorava Kovačević.
Dodaje kako im Crveni krst sada jedini smije dijeliti hranu, što tumači kao još jedan oblik otežavanja rute migrantima.
(Više o ovoj temi čitajte u novom broju magazina Dani)
