Dejtonski mirovni sporazum, koji je zaključen 21. novembra 1995, a potpisan 14. decembra, okončao je krvoproliće koje je trajalo gotovo četiri godine. Iako se smatralo da će Sporazum vremenom biti prevaziđen, današnja situacija otvara pitanja da li je Bosna i Hercegovina prije 15-ak godina bila bliža članstvu u Evropskoj uniji i čemu se građani/ke uopće mogu nadati. Prof. dr. Jelena Džankić iz Robert Schuman centra Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci smatra da je bolje pitanje da li su institucije u BiH zdravije, postoji li demokratski konsenzus i da li je ekonomska situacija bolja.
Promjene i izgradnja
– Proces pristupanja EU zahtijeva puno institucionalnih i političkih promjena. Bitno je izgraditi političke i društvene okvire koji mogu da iznesu te vrste pomjena. Treba raditi na reformama, na konsolidaciji društva. Samo članstvo u EU se neće desiti sjutra i ne treba da bude cilj ili vizija spasa. BiH treba da se reformiše zarad građana, a ne primarno radi članstva, kaže prof. dr. Džankić.
Dr. Senada Šelo Šabić, viša znanstvena saradnica Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba, smatra da, gledajući formalne korake koji su učinjeni, BiH danas jeste bliža EU.
– Međutim, rekla bih da je realno stanje da je Bosna i Hercegovina danas udaljenija od članstva nego nakon 2003. i Samita u Solunu. Razlozi se nalaze u samoj BiH, ali i EU. Ideja da Bosnu i Hercegovinu ili bilo koju drugu državu može izgraditi proces pristupanja EU je pretjerano optimistična, jer Unija ne gradi države iz temelja, ona ih samo djelomično mijenja, kaže dr. Šelo Šabić.
Sa druge strane, napominje da se EU danas nalazi u sasvim drugačijem geopolitičkom okruženju.
– Mislim da je za BiH najbolje da se njene političke i društvene snage koje imaju znanje, volju i kapacitet fokusiraju na očuvanje i izgradnju države iz temelja. Očekivanja da će spas doći iz Bruxellesa ili bilo kojeg drugog grada treba smanjiti i fokusirati se na sopstvene snage, poručuje dr. Šelo Šabić.
Dr. Neven Anđelić sa Regent’s University London naglašava da naša zemlja jeste bila bliža evropskim integracijama prije 15 godina. Kaže da svi pokazatelji govore da posljednjih deset godina demokratski procesi u BiH, ne da stagniraju, nego se pogoršavaju.
– Do prije 10 godina Kosovo je bilo na znatno nižoj skali, po raznim parametrima, npr. Freedom Housea ili drugih organizacija koje prate razvoj demokratije. Kosovo je sustiglo BiH. Ne zato što je znatno napredovalo, mada jeste, već su demokratske vrijednosti u BiH opadale. Pokazatelji poput vladavine prava, korupcije, učešća građana/ki u političkim procesima, ali i svi drugi pokazatelji su vrlo, vrlo negativni. Tu ubrajamo i civilno društvo, građansko društvo, kao i nezavisne medije, naglašava dr. Anđelić.
Smatra da će, nažalost, situacija ostati slična.
– Dugotrajni procesi formiranja vlasti i pregovori su tek počeli, kao i prelazi iz jedne u drugu partiju, formiranje novih većina. Retorika je ostala otprilike ista među liderima najvećih partija. Sve to vodi ka zaključku da će situacija ići u sličnom smjeru i da nekog popravka nema. Građani/ke to promatraju i veliki broj njih iseljava iz BiH, napominje dr. Anđelić.
Dr. Jessie Barton Hronešová, istraživačica programa “Marie Sklodowska-Curie” na UNC-Chapel Hillu (SAD) i Ca’ Foscari Univerzitetu u Veneciji (Italija), ne smatra da je BiH 2007. bila bliža EU.
– Ukupna ekonomska i politička situacija bila je bolja u BiH, ali neke od najmukotrpnijih reformi tada nisu ni bile na stolu. Od tada se barem razgovaralo, a neke od reformi se, iako sporo i mukotrpno, ipak provode. Rekla bih da je prije 15 godina EU bila bliža Bosni. I sada je. Bila je zasigurno uključenija i posvećenija. Bilo je više dogovora o proširenju između članica EU i više jedinstva oko pitanja putanje Bosne i susjeda. Od tada, ono što smo vidjeli su veliki događaji koji su zaista uzdrmali europski okvir. I to ne samo finansijska i izbjeglička kriza već i Brexit, pandemija, te rat u Ukrajini. Unija je u prošlosti imala prilično popunjen dnevni red i sada treba osigurati da ostane na pravom putu, ističe dr. Barton Hronešová.
Izbori u SAD-u
Misli da je došlo do rastuće spoznaje da su – ne samo stabilnost – nego i demokratski i sveukupni napredak u Bosni i širem regionu na prvom mjestu.
– Nadam se da će ukupna tolerancija prema nacionalističkim narativima i prijetnjama početi opadati. Ali, sve će zavisiti od toga kako će proći izbori u nekim od najvažnijih zemalja. Treba obratiti pažnju na predsjedničke izbore 2024. u SAD-u, ali i nastaviti gledati EU i njenu unutrašnju politiku, zaključuje dr. Barton Hronešová.
