Dok se zemljište i objekti Šipada polako rasprodaju, ostaje sve manje vremena i prostora da se strateški uredi obala Sane, ali i da se zaštite bivši radnici
Jedna od najvećih pilana prijeratnog giganta Šipad nalazila se u Ključu, strateški tu smještena zbog sirovinskog bogatstva šuma, te činjenice da je ovo mjesto bilo prije entitetske podjele teritorije na dva dijela prostorno najveća opština u BiH.
JOŠ NIJE KASNO
Iako je drvna industrija u Ključu prije rata zapošljavala oko 700 ljudi, u poslijeratnom periodu dijelila je sudbinu ostalih filijala Šipada koje su, malo-pomalo, u potpunosti propale.
Ogroman prostor kompleksa Šipada smješten je u centru Ključa, uz rijeku Sanu, spriječivši Ključ da se razvija na obalama svoje rijeke poput Bihaća, Sanskog Mosta ili Bosanske Krupe.
– Nekada me je zvuk pilane budio ujutro, a i sada kad pogledam kroz prozor vidim taj predivni prizor i neiskorišteni potencijal, ispričao nam je Azimir Burzić, Ključanin sa adresom u Kanadi, koji se nakon više od trideset godina vratio na mjesto odakle je za njega sve počelo, piše Oslobodjenje
Investitori koji su već ušli u Šipad, nezvanično, planiraju gradnju ugostiteljskih i sportsko-rekreativnih objekata te benzinske pumpe
On je odmah pokrenuo inicijativu da se, s obzirom na to da je prostor Šipada na prodaju, strateški iskoristi ovaj dio grada.
Azimir Burzić i Amer Kalabić završili su snimanje terena dronom
Naime, ispod pilane protiče rječica Ižnica, a sa njom i gradska kanalizacija, koja se na tom mjestu izlijeva u Sanu. Prizor nije ugodan, pogotovo ljeti.
– Time bi se otvorio ogroman potencijal ovog zemljišta, ali kako su već tri investitora kupila ovdje zemljište i objekte, bojim se da ćemo izgubiti priliku da se ovdje osigura prostor za prijeko neophodni prečišćivač, plaši se Burzić.
Stečajni upravnik za Šipad Ključ je Nijaz Dervišić iz Jajca, koji nam je potvrdio da su tri kupca već ušla u Šipad, ali da i dalje nije kasno.
– Još tu postoji oko 80 posto zemljišta i hala koje će tek biti predmet prodaje. Ali, Općina Ključ do tog zemljišta može doći samo na način da se, kao i svi drugi zainteresovani kupci, javi na javni natječaj za prodaju kada on bude raspisan, kazao nam je Dervišević.
Njegov kolega, stečajni upravitelj iz Bihaća Šefik Smlatić, koji je napravio ogroman uspjeh sa Kombiteksom u ovom gradu, smatra da je upravo ovaj primjer najbolji recept za gigante kao što je Šipad u Ključu, Sanskom Mostu i Bosanskoj Krupi.
– Traže me iz tih općina, međutim, problem je do njih, prvo su morali na općinskim vijećima donijeti odluku o proglašenju poslovne zone, kao što je Bihać učinio sa Kombiteksom, a onda kvalitetan stečajni upravnik može napraviti uspjeh u takvim okvirima, istakao je Smlatić.
Nažalost, Općinsko vijeće u Ključu to nije na vrijeme učinilo.
– Imali smo mnogo sjednica, ali na jednoj nije bilo takvog pitanja. Mogućnost i potreba da se rezerviše prostor za prečišćivač kod Pilane i rijeke Sane nikad nije bio na dnevnom redu. Osim toga, oko 70 radnika Šipada u ovom stečajnom postupku još nije izmireno i, što je najgore, za njih 10 nisu još uplaćene neophodne razlike u stažu da bi mogli ići u penziju, kazao nam je Alen Šehić, općinski vijećnik iz Ključa.
RADNICI ČEKAJU
Načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović pojašnjava nam da je prečišćivač za gradsku kanalizaciju po projektu planiran koji kilometar niže niz rijeku.
– A sigurno bi neki kolektor dobrodošao i kod Pilane. Nažalost, sve su to skupi projekti za našu općinu. Trenutno pokušavamo da se izborimo barem za te radnike, ali povjerioci Šipada se najviše pitaju i oni ne dozvoljavaju nama iz Općine da prisustvujemo tim sastancima, ustvrdio je načelnik Zukanović.
I stečajni upravnik Nijaz Dervišić priznaje da još nisu izmirene obaveze prema radnicima, ali da će to učiniti na nekoj od narednih prodaja zemljišta.
