Na nedavno održanom prvom afričkom klimatskom samitu u Keniji, afrički čelnici su uputili zahtjeve bogatim zemljama za više ulaganja i smanjenje duga u ime klime. Afrika je kontinent koji je već dugo ignoriran kao saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, iako trpi teške posljedice kao što su ekstremne vrućine i nemilosrdne poplave.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres, istakao je da Afrika emituje samo četiri posto globalnih emisija, ali trpi neke od najgorih učinaka klimatskih promjena. Afrički čelnici su pozvali međunarodnu zajednicu da podrži ulaganja u obnovljive izvore energije i da napravi sveobuhvatne promjene u globalnom finansijskom sistemu kako bi se postigao zeleni rast na kontinentu.
Na samitu je usvojena deklaracija u kojoj se poziva na konkretne akcije u reformama finansiranja koje odgovaraju potrebama Afrike. Afričke zemlje su ponovile poziv bogatim zemljama da ispune svoju obavezu izdvajanja 100 milijardi dolara godišnje za pomoć globalnom jugu u suočavanju s klimatskom krizom. Također, traženo je i privlačenje više ulaganja u čistu energiju.
Napori na samitu su privukli obećanje finansijskih sredstava u iznosu od 23 milijarde dolara. Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, naglasila je važnost mobiliziranja privatnog kapitala za afričku ekonomiju kako bi se ubrzao prijelaz na čistu energiju. Evropski cilj je da polovinu plana ulaganja vrijednog 300 milijardi eura, Global Gatewaya, alocira na afrički kontinent.
Afričke zemlje suočene s rastućim dugom i nedostatkom sredstava, traže potpunu reviziju globalnog finansiranja. Ovo stavlja pritisak na Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku da odobre ulaganja i finansiranje projekata za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Predsjednik Kenije, William Ruto, istakao je da je vrijeme za reviziju globalnih finansijskih sistema koji kontinuirano stavljaju afričke zemlje u zapećak, iako one obiluju prirodnim resursima. Samo tri posto svjetskih energetskih ulaganja ide u Afriku.
Na samitu se ističe da će kontinentu biti potrebno deseterostruko povećanje finansijskog kapitala u obnovljive izvore energije u sljedećih sedam godina. Cilj je povećanje obnovljivih izvora energije s 56 gigavata (GW) u 2022. na najmanje 300 GW do 2030. godine.
Napredak je postignut i u angažmanu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su obećali izdvojiti 4,5 milijardi dolara za ulaganja u čistu energiju u Africi. Predsjednik COP28 i izvršni direktor za naftu UAE, sultan Al-Jaber, izjavio je da će ovo finansiranje pokrenuti niz isplativih projekata čiste energije na afričkom kontinentu.
Afričke zemlje sada traže reviziju globalnog finansiranja kako bi se podržalo ulaganje i finansiranje projekata za smanjenje uticaja klimatskih promjena. Vrijeme je da bogate zemlje ispoštuju svoje obaveze u pomoći Afričkom kontinentu u suočavanju s klimatskom krizom i omoguće mu održivi zeleni rast.