Opća debata na Generalnoj skupštini UN-a ove godine dolazi u trenutku kada svijet suočava s nizom kriza. Nakon dvije godine pandemije korona virusa, situacija se nije smirila, već se dodatno komplicirala izbijanjem ruskog rata u Ukrajini. Uz to, globalne prijetnje kao što su klimatske promjene, siromaštvo i nejednakosti sve više dominiraju agendama svjetskih lidera.
S obzirom na ovaj kompleksan kontekst, tema ovogodišnje Opće debate je „Ponovna izgradnja povjerenja i ponovno pokretanje globalne solidarnosti: Ubrzavanje djelovanja na Agendi 2030 i njenim ciljevima održivog razvoja prema miru, prosperitetu, napretku i održivosti za sve“.
Cilj Generalne skupštine UN-a, iako je djelotvornost same UN-e često dovođena u pitanje, je da pruži platformu zemljama da iznesu svoje planove, pritužbe i pozive na akciju pred svjetsku publiku. Nakon Drugog svjetskog rata, UN je osnovan s nadom da će promicati trajni mir i multilateralizam. Ova sedmica je ključna prilika za zemlje da istaknu svoje glasove i iznesu svoje stavove u borbi protiv onoga što smatraju hegemonističkim svjetskim poretkom.
U New Yorku će se okupiti šefovi država i vlada iz najmanje 145 zemalja. Među njima su brazilski predsjednik Lula da Silva, američki predsjednik Joe Biden i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy. Ovo će biti prvi osobni nastup Zelenskog u UN-u od ruske invazije 2022. godine. Međutim, ključni lideri poput francuskog predsjednika Macrona i čelnika ostalih stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Rusija) neće biti prisutni.
Opća debata ima specifičnu strukturu koja se razlikuje od predsjedničkih primarnih debata u SAD-u. Svaki govor traje oko 15 minuta, iako mnogi ne uspiju ispuniti taj cilj. Državama članicama je također dozvoljeno da upute odgovor na kritike izrečene tokom debate. Prošle godine je bilo 21 korištenje prava na odgovor.
Opća debata traje šest dana, uz pauzu od dva dana, i završava se 26. septembra. Tradicionalno, Brazil prvi govori na Generalnoj skupštini UN-a, a Sjedinjene Države obično govoraju na drugom mjestu.
Na Generalnu skupštinu UN-a mogu prisustvovati i stalni posmatrači, poput Evropske unije, Palestine i Svete stolice (Vatikan). Palestina je prošle godine imala najduži govor, koji je trajao više od 47 minuta.
Generalna skupština UN-a predstavlja važnu priliku za zemlje da istaknu svoje prioritete i iznesu konkretne prijedloge za održivi razvoj i mir u svijetu. U kontekstu aktuelnih kriza, sve oči su uprte u New York kako bismo saznali kako će lideri svijeta riješiti velike izazove s kojima se suočava čovječanstvo.
