Reputacija Senegala kao bastiona demokratije u nestabilnoj regiji je ugrožena dok se demonstranti sukobljavaju s policijom ispred Narodne skupštine, a razlog je odluka Parlamenta da odgodi predsjedničke izbore.
Dok su trajali protesti, zakonodavci su usvojili sporni prijedlog zakona o produženju mandata predsjednika Mackyja Salla i odgađanju izbora nakon što je on otkazao planirane izbore samo tri sedmice prije održavanja.
Khalifa Sall, vodeći protivnik i bivši gradonačelnik Dakara, nazvao je odgodu “ustavnim udarom” i pozvao ljude da protestuju protiv toga. Njegova politička koalicija obećala je ići na sud.
Thierno Alassane Sall, još jedan kandidat, nazvao je to “veleizdajom” i pozvao svoje pristaše da se okupe ispred Nacionalne skupštine kako bi protestovali i “podsjetili zastupnike da stanu na pravu stranu povijesti”.
Za usvajanje prijedloga trebala je podrška tri petine (tj. 99) od 165 zastupnika. Vladajuća koalicija Benno Bokk Yakaar, čiji je dio Savez za Republiku predsjednika Salla, ima neznatnu većinu u parlamentu.
U dvorani je vladala uzavrela atmosfera, a objavljeno je da su sigurnosne snage udaljile neke opozicione zastupnike nakon što su pokušali blokirati postupak.
Za prijedlog je na kraju glasalo 105 zastupnika. Prvobitno je predložena odgoda od šest mjeseci, ali je amandmanom u zadnji čas produžena na 10 mjeseci, odnosno 15. decembar.
Sall je ponovio da se ne planira ponovno kandidirati za dužnost. Ali njegovi kritičari ga optužuju ili da se pokušava zadržati na vlasti ili da nepošteno utječe na onoga ko ga naslijedi.
Tek što je najavio odgodu bez presedana, protestanti su marširali glavnim gradom Dakarom kako bi pozvali na preokret.
Senegal se dugo smatra jednom od najstabilnijih demokratija u zapadnoj Africi. To je jedina zemlja u kopnenoj zapadnoj Africi koja nikada nije imala vojni udar. Imala je tri uglavnom mirne primopredaje vlasti i nikada nije odgodila predsjedničke izbore. Do sada.
Godine 2017. senegalske trupe predvodile su zapadnoafričku misiju poslanu u susjednu Gambiju kako bi istjerale dugogodišnjeg vladara Yahya Jammeha nakon što je odbio prihvatiti da je izgubio na izborima. A u regiji opterećenoj državnim udarima, predsjednik Sall bio je ključni akter u nastojanju Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (Ecowas) da prisili vojne vođe da provedu izbore i prepuste vlast civilima.
No, demokratske akreditacije Senegala sada vise o koncu, a ustavna kriza se sprema. Zemlja se suočava s kritičnim testom svog izbornog integriteta i nezavisnosti pravosuđa, kažu analitičari.
Napetosti rastu već više od dvije godine nakon, kako opozicija kaže, namjernog pokušaja da ih se isključi iz izbora tako što se njihovi kandidati optužuju za zločine koje nisu počinili. Jedna velika opoziciona stranka bila je čak zabranjena.
Vlasti su zanijekale korištenje pravnog sistema za političku korist, a predsjednik Sall rekao je da je pokušavao smiriti stvari odgodom glasanja, ali čini se da to do sada nije upalilo.
Vlasti su u ponedjeljak ograničile pristup uslugama mobilnog interneta kako bi spriječile ono što su nazvali “porukama mržnje i subverzivnim” širenje online i predstavljanje prijetnje javnom redu – drugim riječima kako bi otežale protestantima organiziranje.
Neki stanovnici kažu za BBC da su koristili Wi-Fi i virtualne privatne mreže (VPN) kako bi zaobišli rubnike, ali ne mogu svi to učiniti.
Opozicija je osudila gašenje signala privatnog televizijskog kanala Walf TV zbog “poticanja na nasilje” zbog izvještavanja o prosvjedima.
Dva opoziciona političara, uključujući bivšu premijerku Aminatu Touré, nekada blisku saveznicu predsjednika Salla, a sada jednu od njegovih najoštrijih kritičara, oboje su nakratko pritvoreni nakon prosvjeda.
Kritičari se plaše da bi ova restrikcija mogla gurnuti zemlju u daljnja politička previranja koja bi, šireći se, mogla biti opasna za cijelu regiju zapadne Afrike.
Zadovoljstvo demokratijom u Senegalu naglo je opalo pod Sallom. U 2013. Afrobarometer, anketar, otkrio je da je nakon što je gospodin Sall preuzeo dužnost, više od dvije trećine Senegalaca bilo prilično ili vrlo zadovoljno demokratijom. Do 2022. bilo ih je manje od polovice.
Međutim, Durmaz kaže da ne predviđa mogućnost vojnog udara jer Senegal ima “raznovrsan raspon političkih stranaka, snažno civilno društvo i utjecajne vjerske vođe koji posreduju u političkim sporovima između političara”.
Dvadeset kandidata sačinilo je konačnu listu za natjecanje na izborima, ali još nekoliko ih je isključilo Ustavno vijeće, sudsko tijelo koje utvrđuje ispunjavaju li kandidati uvjete potrebne za kandidiranje.
Istaknuti među njima bili su vatreni opozicioni vođa Ousmane Sonko koji je zabranjen zbog presude za klevetu i Karim Wade, sin bivšeg predsjednika, koji je optužen da ima francusko državljanstvo. Obojica kažu da su postupci protiv njih politički motivirani.
Unatoč odgodi, malo je vjerovatno da će Sonko moći sudjelovati na izborima, jer ga je njegova stranka već zamijenila Bassirouom Fayeom koji je također u zatvoru, ali i dalje ima pravo kandidirati se, kaže g. Durmaz.
Sonko je pokazao da je u stanju mobilizirati svoje pristaše na ulice i tako da će napetosti ostati visoke dok mu je zabranjen pristup.
Njegova zabranjena stranka Pastef obećala je oduprijeti se odgodi, nazivajući je “ozbiljnom prijetnjom našoj demokratiji” i “prijezirom prema volji naroda”.
Ovo nije prvi put da je vodećim opozicionim kandidatima zabranjeno sudjelovati na predsjedničkim izborima. I Karim Wade i Khalifa Sall bili su u zatvoru zbog korupcije 2015. odnosno 2018. godine, a zabranjeno im je da se kandidiraju 2019. godine.
Ovaj put su optužbe o korupciji u pravosuđu koje uključuju Ustavno vijeće, koje je iznijela stranka Karima Wadea, potaknule parlamentarnu istragu.
Predsjednik Sall opravdao je odgodu izbora rekavši da je potrebno vrijeme da se riješi spor koji je nastao između Vijeća i nekih članova parlamenta.
Unatoč široko rasprostranjenom bijesu zbog odgode, Wadeova Senegalska demokratska stranka (PDS) podržala ju je, a ako njezini zastupnici budu glasovali s vladom, zakon bi mogao proći.
No Wole Ojewale, regionalni koordinator za središnju Afriku u Institutu za sigurnosne studije sa sjedištem u Dakaru, kaže da odgađanje nije opravdano.
Sallovi kritičari sugerišu da se možda bojao da je njegov izabrani nasljednik, premijer Amadou Ba, u opasnosti od gubitka izbora.
“Njegova [predsjednika Salla] stranka gubi zamah. Postoje naznake da vjerovatno žele vidjeti kako mogu promijeniti ili vjerojatno zamijeniti svog kandidata”, kaže Ojewale.
Kaže da još uvijek postoji vrijeme da se izbori provedu prema planu. U suprotnom, zemlja bi mogla biti uvučena u široke nemire, postajući policijska država u kojoj su građanske slobode narušene, mišljenja je Durmaz.
Ecowas i Afrička unija pozvali su na dijalog. Francuska, SAD i EU pozvali su na održavanje izbora što je prije moguće. Međutim, Durmaz kaže da bi međunarodni imidž predsjednika Salla smanjio svaki vanjski pritisak na njega.
“Ne očekujem čvrst pritisak Ecowasa da poništi odgodu izbora u Senegalu”, kaže on, napominjući da je vjerodostojnost regionalnih organizacija kao što su Ecowas i AU “značajno ukaljana zbog njihove nesposobnosti da se suoče s demokratskim deficit u državama kojima upravljaju civili”.
Sve će oči sada biti uprte u regionalne blokove kako bi vidjeli kako se ponašaju prema još jednoj demokratskoj glavobolji u zapadnoj Africi.
Izvor: klix.ba
