Mediji saznaju: Prelazno rješenje iz Bruxellesa

5 min. čitanja

Niko nije optimista, ali se svi nadaju. Niko neće da napravi prvi korak, jer su svi spremni za drugi. Ako je tako, a tako je, kako će se rešiti kosovska kriza koja preti da preraste u ozbiljne incidente, pa i nasilje širih razmera, naročito od ponedeljka? Uostalom, to i jeste datum do kog Evropska unija pokušava smiriti strasti između Beograda i Prištine, dve strane koje mahnito ponavljaju da su za mir, ali čine sve suprotno od toga. Uostalom, tenzija je sve veća i verovatno još teskobnija u javnosti zbog činjenice da se i dalje ne zna tačno o čemu se to pregovara za velikim, teškim briselskim stolom. Naime, još ne znamo ni šta je to tačno ponudio dvojac Bruxelles – Pariz kao rešenje, a već je objavljeno da je stigao i novi predlog. Sigurno ne zato što je prvi doveo do nekakvog rešenja.

Naplata kazni

Problem je što će od 21. novembra Priština početi da naplaćuje kazne od 150 evra svima koji voze automobile registrovane u Srbiji, a što može izazvati ozbiljne reakcije Srba na severu Kosova. Uostalom, zbog ovoga je i otvorena jedna od najtežih političkih kriza između dve strane u poslednjoj deceniji koja je rezultirala krajnje radikalnim potezom Srba i izlaskom iz svih kosovskih institucija.

Kako prenosi juče Radio Slobodna Evropa (RSE), specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak je zvaničnoj Prištini u utorak predao novi predlog Bruxellesa za rešenje krize na severu.

Iako nema mnogo detalja o tome šta stoji u najnovijem predlogu, izvori RSE su potvrdili da se sve radi u cilju pronalaska makar prelaznog rešenja radi izbegavanja eskalacije do koje može doći od 21. novembra kada će kosovske vlasti početi sa izdavanjem novčanih kazni za vlasnike vozila sa srpskim registracijama na Kosovu.


image

Ana Brnabić: Ugrožen je
kredibilitet EU/EPA

Kako se saznaje, ne isključuje se mogućnost da jedan od elemenata u najnovijem predlogu bude odgađanje primene izdavanja novčanih kazni na određeni period, doduše “ne nužno” na deset meseci.

U slučaju da Priština potvrdno odgovori na ovaj predlog, očekuje se da Lajčak odmah otputuje u Beograd kako bi se formalizovala saglasnost strana o rešenju za nastalu krizu.

A iz Beograda, kao i ranije, poručuju da su svoje obaveze iz dosadašnjih sporazuma ispoštovali i da je sada na redu – Priština.

Preciznije, komentarišući navode medija da će u okviru francusko-nemačkog predloga rešenja za Kosovo razgovarati i o formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO), premijerka Ana Brnabić kaže:

”Briselski sporazum je prvi sporazum o normalizaciji i on mora da se implementira. On je već dogovoren, on je već potpisan i njegovu implementaciju garantuje Evropska unija. Ne možete da kažete ‘Beograd je ispunio sve dogovore iz Briselskog sporazuma, a to što Priština nije ispunila, pa šta da se radi’, to nije fer”, istakla je premijerka konstatujući da je “ovde na liniji čitav kredibilitet EU”.

”Potpis visokog predstavnika EU je na tom dokumentu, ja ne znam kako možemo uopšte da razgovaramo o takvim stvarima i nadam se da je to lažna vest ili poluinformacija, zato što ne bi imalo nikakvog smisla”. Dodala je da ne zna ništa o navodima albanskih medija da je dogovor o deeskalaciji na severu Kosova već postignut, te da će u petak biti obelodanjen.

Prekršeni dogovori

Na pitanje da li ima prostora za dijalog u ovim okolnostima, Brnabić odgovara da ga ne vidi.

”Nisam optimista, ne znam kakav bi dodatni dogovor mogao da bude postignut s obzirom na to da je Priština prekršila sve dogovore koji su ranije bili postignuti i da mi tražimo samo poštovanje tih potpisanih sporazuma”, rekla je premijerka u Singapuru juče, a nešto bliže nama u Severnoj Makedoniji je visoka zvaničnica francuske vlade Laurence Boone​ koju novinari pitaju o famoznom nemačko-francuskom predlogu.

”Non-paper je non-paper i njegov sadržaj se ne otkriva”, odgovara im kratko francuska državna sekretarka za Evropu.

Podijeli ovaj članak