Hrvatska je obilježila dva, kako se ističe, ključna datuma iz suvremene hrvatske povijesti: 15. siječnja 1992. dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 15. siječnja 1998. dan uspješnog završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak RH. Važnih datuma iz hrvatske povijesti prisjetila se i Vlada.
Razvojne mogućnosti
– Od zemlje pod vojnom agresijom i dijelom okupiranim teritorijem Hrvatska je u tri desetljeća prošla zahtjevan put: nakon dugih stoljeća izvojevala je svoje pravo na slobodu, izborila se za međunarodno priznanje te je danas dio užeg kruga od svega 15 zemalja koje su istodobno članice Europske unije, NATO-a, šengenskog i europodručja. To nam sad pruža nove razvojne mogućnosti i obvezuje nas na to da nastavimo graditi Hrvatsku kao demokratsku, prosperitetnu i međunarodno uvaženu državu unapređujući blagostanje svakog hrvatskog čovjeka, poručuje predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković.
Iz Vlade poručuju da je mirna reintegracija okupiranih dijelova Hrvatske “izniman uspjeh Republike Hrvatske i jedna od ključnih političkih ostavština prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana”.
U povodu obilježavanja 25. godišnjice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Hrvatske, na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata vijence su položila brojna izaslanstva, državna i braniteljska.
Održana je i svečana akademija, kojoj je prisustvovao i predsjednik Republike Zoran Milanović. Podsjetimo, Misija UNTAES (Prijelazna uprava UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem) smatra se najuspješnijom misijom UN-a svih vremena, a omogućila je reintegraciju dijelova Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije mirnim putem nakon šest godina srpske okupacije, povratak prognanih i izbjeglih te normalizaciju života i obnovu.
– Ovo je primjer kako smo izbjegli krvoproliće, kako je napravljeno najbolje u okolnostima i još jednom čestitam svima koji su to odradili onako kako je trebalo, rekao je u svom obraćanju predsjednik Milanović.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava izjavio je da je mirna reintegracija koja je ostvarena “bez stradavanja, doista vrhunsko postignuće”.
”Međutim, danas, s ovim odmakom, uz veliku zahvalnost, ipak moramo se dotaknuti i dva najvažnija negativna konteksta, neupitno je da je taj prostor u odnosu na 1991. pao s tada 600 tisuća stanovnika na današnjih 400 tisuća, dakle, jedna trećina stanovništva manje, obnavljale su se kuće, infrastruktura… gospodarstvo je ostalo negdje zapostavljeno, zanemareno zbog toga se dogodila ova demografska katastrofa”, kazao je Penava.
Svečanu akademiju u Vukovaru bojkotirali su politički predstavnici srpske nacionalne manjine. Iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) priopćili su da za takvu odluku razloga ima mnogo, a povezani su, kako tvrde, s odnosom lokalnih vlasti prema srpskoj nacionalnoj manjini.
Uništavanje
Obilježavanje važnih datuma iz hrvatske povijesti poklopilo se s još jednim važnim datumom: od subote u ponoć, tj. od 15. siječnja 2023. u Hrvatskoj se može plaćati samo novom valutom eurom. Što će biti s više od milijardu komada kovanica dosadašnje nacionalne valute kuna i lipa i 500 milijuna novčanica? Prema riječima Tihomira Mavričeka iz Hrvatske narodne banke (HNB), imaju stroj koji uništava novčanice kuna, samo u jednoj smjeni obradi i uništi do 500 tisuća novčanica.
– Uništavamo ih tako da se označi svaki primjerak koji je izrezan na sitne dijelove koji se onda zbrinjavaju. Taj materijal miješa se s rezanim papirom i kartonom, palira i prodaje tvrtkama koje se bave recikliranjem papira, rekao je Mavriček.
Kaže da očekuju povrat više od milijardu komada kovanica koji teže kao čak 124 zagrebačka tramvaja. Prodat će ih kao sekundarnu sirovinu.
