Twitterom su se proteklih dana proširile brojne fotografije i videa poznatih osoba i kreatorica s TikToka u seksualnim pozama. Među inim, na udaru su se našle poznate influencerice Addison Rae Easterling, Charli D‘Amelio i Bella Poarch čije su golišave fotografije pregledane više miliona puta.
U ovom slučaju, kao i brojnim ranijim situacijama, iako slike izgledaju prilično uvjerljivo i mnogi zaista misle da su na njima spomenute osobe, riječ je o lažnim fotografijama napravljenim korištenjem deepfakea.
Riječ je o tehnologiji, odnosno alatima baziranim na umjetnoj inteligenciji koji mogu na jednostavan i realan način postaviti lica osoba na postojeće (pornografske) fotografije ili videozapise, prenosi Zimo.hr.
Objavom takvog sadržaja koji sadrži golotinju objavljenu bez pristanka, ali i zavaravajućeg sadržaja prekršena su pravila Twittera, no uprkos tome taj se sadržaj proširio mrežom i privukao veliku pažnju. Brojni su primjeri koliko je moćna današnja umjetna inteligencija i koliko realistične lažne slike može napraviti. Dovoljno je samo vidjeti fotografije pape Franje u bijeloj jakni ili sliku hapšenja Donalda Trumpa koje su zavarale brojne korisnike društvenih mreža.
Iako su neki Tweetovi s kojih su objavljene lažne slike poznatih osoba u golišavom izdanju uklonjeni, a račune s kojih su objavljeni suspendovani, jednom kada se takav sadržaj pojavi na internetu, nemoguće je spriječiti njegovo daljnje širenje. Osim što je šteta za osobe koje su žrtve deepfakea već napravljena i mnogi su povjerovali u njihovu istinitost, mnogi ih preuzmu na uređaje pa ih mogu naknadno ponovno širiti mrežom.
Iz New York Posta poslali su upit Twitteru vezano uz ovaj problem, no dobili su isti odgovor koji iz ove kompanije automatski šalju na novinarske upite – emoji kakice.
Ovaj slučaj samo je još jedan primjer kako je danas iznimno teško, a možda i nemoguće razlikovati stvaran sadržaj od lažnog i kompjuterski generisanog sadržaja, odnosno deepfakea. Ovaj će problem, kako su na to više puta upozorili stručnjaci, s vremenom biti sve veći s napretkom tehnologije te će biti potrebni napredni alati koji bi trebali upozoriti korisnike na društvenim mrežama, na kojima se takav sadržaj najčešće širi, da je riječ o lažnom, a ne stvarnom sadržaju.
