Otkako su arheolozi pronašli kalendare drevnih Maja, pokušavali su dešifrirati njihovo značenje. Problem je bila činjenica da ciklus u kalendarima pokriva razdoblje od 819 dana, a stručnjaci nisu mogli ni s čim usporediti taj period. Barem do sada. Naime, antropolozi John Linden i Victoria Bricker sa Sveučilišta Tulane smatraju da su konačno riješili taj misterij.
Antropolozi su “razvukli” svoj pogled, odnosno analizirali kako kalendar funkcionira u razdoblju od 45 godina, a ne samo 819 dana, i povezali ga s vremenom koje je potrebno da se nebeski objekt vrati na približno istu točku na nebu (sinodičko razdoblje).
“Iako su prethodna istraživanja pokušala povezati kalendar od 819 dana s položajima planeta, njegova četverodijelna shema bila je prekratka da bi se dobro uklopila sa sinodičkim razdobljima vidljivih planeta. Kada smo produljili kalendar na 20 razdoblja od 819 dana, pojavio se obrazac u kojem su sinodička razdoblja svih vidljivih planeta razmjerna točkama u kalendaru”, navode antropolozi.
Važne su i boje
Kalendar drevnih Maja zapravo je kompliciran sistem koji se sastoji od manjih kalendara, nastalih u pretkolumbovskoj Mezoamerici. Temelji se na glifovima (znakovima), a ponavlja se četiri puta, pri čemu svaki blok od 819 dana odgovara jednoj od četiri boje i, kako su naučnici isprva mislili, geografskim smjerovima.
Crvena se povezivala s istokom, bijela sa sjeverom, crna sa zapadom, a žuta s jugom. Stručnjaci su tek 1980-ih shvatili da je ta pretpostavka netočna. Umjesto toga, bijela i žuta ukazuju na zenit i najniži stupanj (tumačenje koje odgovara astronomiji), piše Science Alert.
Bilo je i drugih faktora koji su upućivali na to da je broj 819 povezan sa sinodičkim razdobljima vidljivih planeta Sunčeva sistema. Primjerice, Maje su imali izuzetno precizna mjerenja sinodičkih perioda Merkura, Venere, Marsa, Jupitera i Saturna.
Međutim, bilo je teško odgonetnuti kako su ta sinodička razdoblja funkcionirala u kontekstu kalendara od 819 dana. Merkur nije predstavljao prevelik problem, ima sinodičko razdoblje od 117 dana, odnosno točno sedam puta stane u onih 819. No što je s ostalim planetima?
Sve se poklapa
Ako kalendar proširimo na duže razdoblje, ispada da svaki od vidljivih planeta ima sinodičko razdoblje koje se točno podudara s brojem ciklusa od 819 dana. Venerin sinodički period je 585 dana i to se poklapa sa 7 nizova od 819 dana. Mars ima sinodički period od 780 dana, a to je točno 20 perioda od 819 dana.
Slično vrijedi i za Jupiter i Saturn. Jupiterovo sinodičko razdoblje od 399 dana stane točno 39 puta u 19 nizova, a Saturnov period od 378 dana savršeno odgovara 6 nizova.
Postoji čak i uvjerljiva poveznica s kalendarom od 260 dana poznatim kao Tzolkʼin (Colkin). Dvadeset razdoblja od 819 dana je ukupno 16.380 dana. Ako pomnožite Tzolk‘in 63 puta, dobit ćete 16.380 dana. Zapravo, 16.380 je najmanji zajednički višekratnik 260 i 819. Dakle, to dvoje se lijepo povezuje s brojanjem od 20 ciklusa od 819 dana koje su postavili Linden i Bricker.
“Proširenje standardnog ciklusa od 4×819 dana na 20 razdoblja od 819 dana pruža veći kalendarski sistem s razmjerima za sinodička razdoblja svih vidljivih planeta. Umjesto da se ograničeno fokusiraju na svaki planet, ‘astronomi’ iz tog perioda kreirali su kalendar od 819 dana i zamislili ga kao veći kalendarski sistem koji bi se mogao koristiti za predviđanje sinodičkih razdoblja svih vidljivih planeta”, navode naučnici.
Istraživanje naziva The Maya 819-Day Count and Planetary Astronomy objavljeno je u časopisu Ancient Mesoamerica.
