Identični blizanci Hugo i Ross Turner prijavili su se da postanu par ljudskih pokusnih kunića i istražuju je li veganska prehrana zdravija od konzumiranja mesa i mliječnih proizvoda.
Braću Turner obično se viđa u avanturama diljem svijeta, ali par odnedavno koristi svoje akreditive kao genetski identični blizanci za dobrobit znanosti. Kao dio nedavne studije na Odjelu za istraživanje blizanaca i genetičku epidemiologiju na King‘s Collegeu u Londonu, blizanci su 12 sedmica slijedili dvije izrazito različite dijete: Hugo je jeo strogo vegansku hranu, dok je Ross nastavio jesti meso i mliječne proizvode, prenosi iflscience.com.
“Htjeli smo upotrijebiti model jednojajčanih blizanaca, koji su genetski klonovi, kako bismo testirali učinak prehrane i tjelovježbe te kako ti pojedinci reagiraju na različite vrste hrane”, objašnjava profesor Tim Spector, epidemiolog s King‘sa koji je vodio istraživanje. govoreći u videu za BBC Reel.
Rezultati su bili suptilni, ali značajni. U usporedbi s Rossom koji jede meso, vegan Hugo doživio je veliki pad holesterola i nagli porast otpornosti na dijabetes tipa 2. Hugo je rekao da se prvih nekoliko sedmica borio s veganskom prehranom, osjećajući veliku želju za mesom i sirom, ali se na kraju navikao i tvrdio da se osjeća energičnije.
Naime, veganska prehrana bila je povezana sa stabilnijom razinom šećera u krvi i razinom energije, dok je mesna prehrana rezultirala oštrijim skokovima i padovima energije. Međutim, zanimljivo je da je veganska prehrana rezultirala ozbiljnim smanjenjem raznolikosti crijevnih bakterija, dok je ostala stabilna tokom mesne i mliječne prehrane. U teoriji to znači da je vegan Hugo potencijalno mogao biti osjetljiviji na bolesti u usporedbi s Rossom.
Istraživanja većih razmjera otkrila su neke iznenađujuće uvide u crijevne bakterije i kako pojedinci reagiraju na hranu. Studija iz 2019. koju je proveo isti tim s King‘s College London otkrila je da su reakcije ljudi na istu hranu jedinstvene, čak i kod jednojajčanih blizanaca. Unatoč istim obrocima, neki ljudi imaju naglo povećanje šećera u krvi i inzulina, što je povezano s debljanjem i dijabetesom, dok se kod drugih razina masti zadržava u krvotoku, povećavajući rizik od razvoja srčanih bolesti.
Razlog tome, tvrdi studija, vjerojatno leži u crijevnom mikrobiomu – trilionima bakterija koje nastanjuju crijevni trakt. Iako genetika igra važnu ulogu u tome kako obrađujemo hranu, crijevni mikrobiom također ima dubok učinak utječući na to kako se hrana razgrađuje. Budući da se sastav mikrobne kolonije razlikuje od osobe do osobe, razlikuju se i naši odgovori na istu hranu.
“Otkrili smo da, u prosjeku, većina jednojajčanih blizanaca međusobno dijeli samo između 25 i 30 posto svojih mikroba”, objasnio je profesor Spector. “Mislimo da je to razlog zašto su mnogi njihovi metabolizmi drugačiji i zašto različito reagiraju na hranu.”
