Pred nama je šesto izdanje Imperativa, kako gledate na protekle godine festivala, šta je on donio Banjoj Luci kao gradu, ali i književnosti u BiH i regionu?
– Ponosna sam na Imperativ i na sve nas koji smo, uprkos svim nedaćama, uspjeli da ga sačuvamo. Ucrtali smo Banju Luku na mapu značajnih književnih događaja u regionu. Promovisali smo više od 300 odličnih knjiga, predstavili našoj publici većinu najznačajnijih autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije i Crne Gore. Predstavili smo regionu banjalučke autore koji su bili gotovo nevidljivi na regionalnoj književnoj sceni.
Prostor mladima
Dali smo prostor mladim, kvalitetnim autorima da predstave svoj rad publici i urednicima izdavačkih kuća. Kroz razgovore na festivalu i prateće programe govorimo o značajnim društvenim temama, a najglasnije o nedopustivo lošem položaju književnika. Nije i nikada neće biti normalno da pisci ne mogu živjeti od svog rada.
Šta je fokus ovogodišnjeg izdanja festivala, te kako ste koncipirali program?
– U fokusu ovogodišnjeg festivala je autofikcija u savremenoj domaćoj književnosti. Razgovaraćemo o američkoj književnici Sylviji Plath, začetnici autofikcije u književnosti i o tome šta je autofikcija danas, postoje li i gdje su granice autobiografije i autofikcije. Sylviju Plath nismo izabrali slučajno. Sylvia je bila dijete migranata. Počela je pisati potaknuta traumom (smrt oca) kada je imala osam godina. Od rane mladosti je bolovala od depresije. Pisala je ispovjednu poeziju i prozu. Kroz svoja djela suočavala se sa pitanjima koja su žene njenog vremena počele da postavljaju, o tadašnjim društvenim prilikama i odnosu društva prema ženama. Propitivala je važne društvene i duševne teme. U februaru ove godine navršilo se 60 godina od njene tragične smrti, a njen uticaj je sveprisutan u savremenom književnom stvaralaštvu. Ispovjedna proza i autofikcija su najpopularniji književni žanr posljednjih nekoliko godina. Cilj nam je da ukažemo da nije književnost svaka autobiografska knjiga koju neko objavi. 3. jula u programu Poeziju će svi čitati čitaćemo poeziju Sylvije Plath, a istog dana u 12 časova održaće se panel Autofikcija u domaćoj književnosti – nasljeđe Sylvije Plath u kojem će učestvovati pisci, izdavači i novinari. U Art bioskopu publika će moći pogledati film “Sylvia”, o životu Sylvije Plath.
Kao i prethodnih godina, imamo nekoliko različitih programa: Razgovor sa piscem, Poeziju će svi čitati, Note i slova, Art bioskop, Bajkovnica – radionica kreativnog pisanja za djecu i Lektira u podne kroz koje ćemo publici predstaviti 17 autora. Ove godine smo zbog velikog interesovanja publike organizovali i radionicu terapijskog pisanja sa Tanjom Stupar Trifunović i radionicu pisanja poezije sa Zvonkom Karanovićem. Poeziju domaćih pjesnika predstavićemo kroz scenski prikaz poezije “Smrt nije kraj”, koji priprema Teatar poezije Imperativ zajedno sa svojom mentorkom, glumicom Miljkom Brđanin. Prvog festivalskog dana u malom izložbenom salonu Banskog dvora otvorićemo izložbu crteža Damira Karakaša. Tokom festivala u koncertnoj dvorani Banskog dvora će biti otvoren i Sajam knjiga, na kojem će svoja izdanja predstaviti 13 izdavačkih kuća.
Čini se da nastojite pokriti širok spektar interesovanja publike, izvodeći time književnost iz elitističkih niša, ali ne nauštrb kvaliteta, kako vidite mjesto književnosti u stvarnosti u kojoj je virtuelno postalo dominantno iskustvo?
– Kvalitet je jedini kriterijum kojim se vodimo prilikom izbora autora i djela koja ćemo predstaviti na festivalu. Književnost je zahvaljujući internetu, a posebno društvenim mrežama, postala vidljivija. Izdavači, a i sami autori mnogo rade na promociji novih književnih djela. Postoje i mnogi portali koji već godinama promovišu kvalitetnu domaću književnost kao što su mostarske Strane, Jergovićev Ajfelov most, Čovjek-časopis… Internet je već odavno najbolji kanal za promociju i popularizaciju književnosti. Problem interneta su neuređena autorska prava.
Sudeći prema programima koji se posvećuju najmlađoj publici i mladima, Imperativ njeguje potrebu da razvija interesovanje za književnost u najširem smislu publike, šta književnost daje mladim ljudima i zašto je bitno sačuvati važnost knjige kao nepresušnog izvora znanja, mašte i iskustva?
– Svjedoci smo da nam se svakodnevno iz medija serviraju kič i šund, te da nove generacije djece od najranijeg doba žive u virtuelnom svijetu, kao i da velika većina djece i mladih čita (nerado) samo knjige koje su obavezna školska lektira. Još veća većina pročita samo kratak sadržaj knjige na internetu. Veliki broj istraživanja je pokazao da je vrijeme za prvi dodir sa književnošću i stvaranje čitalačkih navika razdoblje od četvrte do osme godine djetetova života. Većina roditelja umjesto čitanja bajki poseže za “jednostavnijim” rješenjem – puštanjem različitih sadržaja sa interneta koji su namijenjeni djeci i to ne mora biti loše ako dijete koristi edukativne sadržaje na internetu uz nadzor roditelja.
Kreiranjem kvalitetnog sadržaja za najmlađe kroz primjenu savremenih metoda, aktivno radimo na stvaranju nove čitalačke publike. Bajkovnica je program koji okuplja djecu od 9 do 14 godina talentovanu za pisanje koja uz pomoć mentora pišu savremenu bajku. Kroz program Lektira u podne učenici razgovaraju sa piscima o značaju čitanja. Čitanjem djeca razvijaju kritičko mišljenje, kreativnost, komunikacijske vještine, empatiju, koncentraciju, podstiču maštu. Ove godine na festival nam dolaze Luka i Srđan Tešin, sin i otac koji će predstaviti knjigu za djecu “Luka kaže”. Otac i dječak u 77 duhovitih epizoda, praćenih upečatljivim ilustracijama Lidije Taranović, razgovaraju o sebi i svom svijetu, o odrastanju i saznanju, o tajnama i otkrićima…
Imperativ je festival koji se ne može požaliti kada je u pitanju zainteresovanost publike, vaši programi su uglavnom ispunjeni do posljednjeg mjesta iako se obično danas u književnosti kod nas tvrdi da ljudi nisu zainteresovani za knjigu i čitanje, šta je tajna ovog festivala i kako ste učinili Imperativ festivalom koji je rado posjećivan?
– Od prvog festivala koji je održan 2018. godine kroz različite programe aktivno radimo na razvoju publike unapređujući odnose sa postojećom publikom, te razvijajući pristupe novoj publici. Već smo mnogo uradili na razvoju književne publike uključujući publiku u kreiranje programa, mapirali smo postojeću publiku i fokusirali se na razvoj strategije za proširenje i povećanje publike sa posebnim naglaskom na mlade ljude. Većina književnih događaja koji se organizuju koncipirana je tako da publika učestvuje kao pasivni posmatrač. Tradicionalni pristup promovisanja književnih djela neće privući novu publiku. Imperativ uključuje publiku u programe, dijalog i interakciju i privlači novu publiku kroz kreativna partnerstva sa drugim granama umjetnosti i kulture.
Koliko Imperativ sarađuje sa drugim književnim festivalima u regionu, te šta nam ove godine donosi sajam knjige koji već od prvog festivala organizujete u Banskom dvoru?
– Pratimo rad drugih festivala u regionu. Odličnu saradnju imamo sa festivalom Vrisak iz Rijeke koji poput Imperativa njeguje sjećanje na pisca Bekima Sejranovića. Sajamski dio Imperativa je prateći festivalski program na kojem 13 izdavačkih kuća predstavlja svoja izdanja banjalučkoj publici.
Domaći i regionalni izdavači
Pored domaćih izdavača (Imprimatur, 9. dimenzija, Ramajana, Art scena i Udruženje književnika Republike Srpske), ove godine na sajmu će učestvovati izdavačke kuće Booka, Lom, Arete, Štrik, Kontrast, Književna radionica Rašić, Enklava i Pčelica. Ono što razlikuje naš sajam od drugih je da knjige predstavljaju urednici iz izdavačkih kuća. Svake godine tokom festivala urednici “otkriju” nekog novog domaćeg autora, dogovaraju se saradnje i nova izdanja. Sajam je i prilika da čitaoci kupe knjige po sajamskim cijenama.
Imperativ kao udruženje misiju festivala pronosi kroz cijelu godinu, tokom cijele godine organizujete programe posvećene promociji kako djela novih autorica i autora, tako i recentnih regionalnih književnih hitova, koliko ste zadovoljni rezultatima na tom polju, čini se da je publika i u tom smislu odgovorila vrlo pozitivno?
– Imperativ aktivno radi tokom cijele godine. Pored organizovanja promocija, organizujemo program Poeziju će svi čitati, gdje je publika urednik programa – biraju i čitaju poeziju domaćih (regionalnih) pjesnika. Početkom godine oformili smo Teatar poezije Imperativ koji je okupio ljubitelje poezije i teatra koji trenutno sa mentorkom, glumicom Miljkom Brđanin pripremaju scenski prikaz poezije “Smrt nije kraj”, koji će biti premijerno izveden 2. juna na festivalu. “Smrt nije kraj” je izbor iz poezije Maka Dizdara, Darka Cvijetića, Tanje Stupar Trifunović, Milanke Blagojević, Miroslava Gojkovića, Gorana Vukojevića, Steve Grabovca, Draška Sikimića, Vladane Perlić i Milana Rakulja. U programu Art bioskop prikazujemo filmove koji su nastali prema književnim djelima. Istina je da publika odgovara pozitivno na naš rad i to nas podstiče da radimo više i bolje. Ono što nam je, uz publiku, važno je da svi pisci koji su bili gosti Imperativa nose iz Banje Luke pozitivne utiske i uvijek nam se rado vraćaju.
