Stanovnici Unsko-sanskog kantona a posebno poplavljenih područja u Bosanskoj Krupi, Bihaću i Sanskom Mostu strahuju od zaraza koje bi se mogle javiti usljed nečistoće, mulja i otpada koje je poplava ostavila.
Ovo su preporuke za čišćenje kuća nakon poplave:
1. Djecu ne uvoditi u kuću najmanje sedam dana nakon povlačenja vode
2. Nemojte zagrijavati prostor prije nego dezinfikujete zidove, jer grijanje ubrzava razvoj štetnih mikroorganizama. Greška je grijati prostor radi isušivanja prije čišćenja i dezinfekcije ili isušivati prostore samo grijalicama bez odgovarajućeg provjetravanja ili mašinskog isušivanja. Najvažnije je sve dobro očistiti i dezinfikovati. Najveća opasnost kod popave u kući predstavlja brzi razvoj algi – gljivica i pljesni kojima je dovoljno 48 sati da se razviju. Alge, gljivice i pljesni djeluju štetno na zdravlje ljudi, izazivaju infekcije, astmu, alergijske reakcije i brojne druge bolesti još dugo nakon poplava. Poplave donose i nečistoće koje doprinose razvoju mikroorganizama.
3. Kod čišćenja prvo treba uklonite vodu ispumpavanjem. (Ako ste osigurani, pozovite agenta osiguranja za popis štete, fotografišite prostor i oštećenja.) Uklonite tepihe, dušeke i prostirke. Najbolje ih bacite, jer se u natopljenim tepisima i drugim tekstilnim materijalima razvijaju i najopasniji mikroorganizmi. Odjeću treba odmah oprati i dobro osušiti. Nakon pranja i sušenja odložite je što dalje od poplavljenog prostora. Krzno i kožnu odjeću takodjer uklonite.
4. Komadi namještaja od punog drveta – masiva se mogu spasiti. Namještaj odvojite od mokrog poda ALUMINIJSKOM FOLIJOM (plastična folija ne dozvoljava isparavanje vlage). Operite nečistoće sredstvima za čišćenje drveta ili parketa i dobro osušite krpom ili papirnim ubrusima. Izbjegavajte sredstva na bazi hlora jer ćete uništiti površinu drveta.Namještaj od iverice uglavnom je uništen nakon poplave i bacite ga što prije jer se natopljena iverica ne može popraviti ili je popravak skup i ne isplati se.
5. Dušeke, krevete i tapacirani nameštaj najbolje je baciti. Gotovo ih je nemoguće potpuno očistiti i dezinfikovati a poplavljeni tapacirani nameštaj je mogući izvor bolesti.Jastuke i prekrivace bacite.
6. Kućne aparate treba odnijeti u servis, jer se neki možda mogu spasiti.
7. Električne instalacije treba da provjeri elektro-instalater koji će dati procjenu štete i upute sta ikako terba popravljati.
8. Laminate odmah uklonite. Ako je poplava trajala nekoliko sati, parketi će početi da bubre pa je bolje što prije ih ukloniti da se omogući čišćenje i sušenje podne glazure. Podignute i valovite parkete nemoguće je ispraviti, takvi parketi se vade i bacaju.
9. Vrijedne knjige i dokumenta treba zamrznuti u zamrzivaču. Smrzavanjem dehidriramo – isušujemo vlagu iz papira, listovi se lakše odvajaju i zaustavlja se propadanje štampe na papiru! Knjige i dokumente ostavite u zamrzivaču nekoliko dana do nekoliko nedjelja. Smrzavanjem isto tako sprječavamo pojavu pljesni i gljivica u celuloznim materijalima. Sve navedeno treba napraviti u što kraćem roku kako bi se što pre pristupilo čišćenju i dezinfekciji zidova.
10. Kada ste uklonili uništene i oštećene stvari i podne podloge, treba pristupiti čišćenju i dezinfekciji zidova i podova. Pri tom koristite zaštitne rukavice, obuću i maske za disanje zbog štetnih mikroorganizama i hemikalija. Grubo ostružite nečistoće sa zidova i podova, koristite lopate, četke, perače pod visokim pritiskom i usisavače za vodu. Skinite što više slojeva boje sa zida -ovo će ubrzati isušivanje i olakšati popravke nakon isušivanja. Parni čistači su odlični za čišćenje i dezinfekciju nakon poplava, profesionalni se teško nabavljaju pa će i manji kućni poslužiti uz više truda i vremena. Ako nemate parni čistač, možete zidove i podove čistiti četkom i rastvorom za dezinfekciju. Treba oprezno koristiti kućna sredstva na bazi hlora! Profesionalna sredstva za dezinfekciju potražite u apoteci.
11. Višak vode uklonite brisanjem. Zidovi i podovi se nakon čišćenja četkom i vodom mogu poprskati sredstvom za dezinfekciju (prskalicom za cvijeće, ručnom ili leđnom).
12. Nakon čišćenja i dezinfekcije možete započeti isušivanje prostorija opremom za isušivanje ili vjetrenjem. Postupak mašinskog isušivanja sa profesionalnom opremom traje tri do četiri nedelje. Vetrenjem, uz dobre vremenske prilike treba pričekati od 3 do 8 meseci u zavisnosti od godišnjeg doba. Kućni odvlaživači vazhuha manje snage kakve možemo kupiti u prodavnicama pomoći će, ali njihova snaga uglavnom nije dovoljna za adekvatno isušivanje zida nakon poplava.
13. Ako se voda nalazi u izolaciji ispod podne glazure – potrebna je specijalna oprema za vakumsko isušivanje izolacija i glazura. Potražite savjet servisa za isušivanje.
14. Ne gletujte i ne krečite zidove prije potpunog isušivanja. Razne glet mase i boje zatvaraju pore pa se zidovi sporije suše. Dobro rješenje je da se već za vrijeme čišćenja ostruže što više boje sa zida! Sve što bubri i odvaja se treba što prije ukloniti i time se ubrzava sušenje. Za vrijeme sušenja pojavljivaće se kristali minerala na površini. Ove kristale skidajte struganjem i odlažite što dalje od kuće. Na mjestima gde su oštećenja maltera dublja, najbolje je ukloniti sav malter do zida, pričekati isušivanje i sanirati posebnim materijalima za sanaciju vlažnih zidova. Krečite zidove kada ste potpuno sigurni da su zidovi suhi!
