Zašto je Dodikov prijedlog sporazuma o suverenitetu BiH zamka

3 min. ─Źitanja

Milorad Dodik je politi─Źar koji u kontinuitetu name─çe ritam politi─Źkih tema. Iako je svjestan da dobar dio njegovih prijedloga nema ni teoretsku ┼íansu, on ne odustaje i jer politi─Źke protivnike svjesno crpi i umara razli─Źitim zahtjevima.

Posljednji u nizu njegovih zahtjeva je ideja da Parlament BiH usvoji Sporazum o punom suverenitetu Bosne i Hercegovine. Ko ne poznaje Dodika i njegovu politiku mogao bi zaklju─Źiti da u takvom zahtjevu nema ni┼íta sporno. Jer BiH je suverena dr┼żava pa bi se nekom vrstom deklaracije, a u cilju politi─Źke stabilnosti to samo potvrdilo.

Me─Ĺutim, ne predla┼że Dodik ovu deklaraciju ili sporazum jer je odjednom postao patriota ili jer je shvatio da ─çe voditi dr┼żavotvornu politiku, ve─ç zbog svojih ranijih ciljeva. Kada ovaj prijedlog bude odbijen, Dodik ─çe po dosada┼ínjoj praksi vjerovatno nastaviti politi─Źku bitku kritikama kako doma─çi politi─Źari nisu podr┼żali prijedlog da se BiH oslobodi stranog utjecaja.

Naime, Dodik i njegova stranka SNSD godinama osporavaju dr┼żavni suverenitet, nagla┼íavaju─çi tzv. entitetski suverenitet. Tako je dio prijedloga koji je Dodik stavio na sto obuhva─çen zahtjev da se odmah izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH te da prestaje mandat OHR-a, odnosno visokog predstavnika u na┼íoj zemlji.

Svjestan je Dodik da za takve zahtjeve neće dobiti podršku, ali svejedno u tekstu sporazuma pokušava utemeljiti neke fraze koje godinama gradi i koje politika iz RS-a pokušava podmetnuti kao fakte.

Jedna od njih je konstrukcija da je “BiH sastavljena od dva entiteta”. Iako neminovno u Dejtonskom sporazumu pi┼íe da se BiH sastoji od (consist of) dva entiteta, u narativu Dodikove politike se koristi fraza “sastavljena od” (composed). Klju─Źni detalj takvog pristupa je da se istraje na pri─Źi da je BiH doslovno sklop sastavljen od nekih elemenata. A ono ┼íto je sastavljeno se mo┼że i rastaviti. Zbog toga je i toliki trud u poku┼íaju da se koristi taj termin.

Dalje u prijedlogu je navedeno da je Bosna i Hercegovina zajedni─Źka dr┼żava tri konstitutivna naroda – Srba, Bo┼ínjaka i Hrvata i ostalih naroda i gra─Ĺana, a njena ustavna struktura ─çe se razvijati na osnovu dogovora i konsenzusa kao temeljnih vrijednosti svake vi┼íenacionalne dr┼żave.

I u ovoj frazi se mo┼że tra┼żiti zamka. Iako je neminovno da je BiH dr┼żava svih onih ro─Ĺenih u njoj, da postoje tri konstitutivna naroda i oni koji se ne izja┼ínjavaju tako ve─ç druga─Źije, Dodik u ustavnu strukturu poku┼íava naglasiti konsenzus. A to bi mogla biti vrlo rastezljiva kategorija pa bi se hipoteti─Źki sutra neko mogao pozvati da se naprimjer odluke Ustavnog suda mogu smatrati donesenim smao ako za odluku glasa predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Klix.ba

Podijeli ovaj ─Źlanak