Milorad Dodik je politiÄar koji u kontinuitetu nameÄe ritam politiÄkih tema. Iako je svjestan da dobar dio njegovih prijedloga nema ni teoretsku Å”ansu, on ne odustaje i jer politiÄke protivnike svjesno crpi i umara razliÄitim zahtjevima.
Posljednji u nizu njegovih zahtjeva je ideja da Parlament BiH usvoji Sporazum o punom suverenitetu Bosne i Hercegovine. Ko ne poznaje Dodika i njegovu politiku mogao bi zakljuÄiti da u takvom zahtjevu nema niÅ”ta sporno. Jer BiH je suverena država pa bi se nekom vrstom deklaracije, a u cilju politiÄke stabilnosti to samo potvrdilo.
MeÄutim, ne predlaže Dodik ovu deklaraciju ili sporazum jer je odjednom postao patriota ili jer je shvatio da Äe voditi državotvornu politiku, veÄ zbog svojih ranijih ciljeva. Kada ovaj prijedlog bude odbijen, Dodik Äe po dosadaÅ”njoj praksi vjerovatno nastaviti politiÄku bitku kritikama kako domaÄi politiÄari nisu podržali prijedlog da se BiH oslobodi stranog utjecaja.
Naime, Dodik i njegova stranka SNSD godinama osporavaju državni suverenitet, naglaÅ”avajuÄi tzv. entitetski suverenitet. Tako je dio prijedloga koji je Dodik stavio na sto obuhvaÄen zahtjev da se odmah izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH te da prestaje mandat OHR-a, odnosno visokog predstavnika u naÅ”oj zemlji.
Svjestan je Dodik da za takve zahtjeve neÄe dobiti podrÅ”ku, ali svejedno u tekstu sporazuma pokuÅ”ava utemeljiti neke fraze koje godinama gradi i koje politika iz RS-a pokuÅ”ava podmetnuti kao fakte.
Jedna od njih je konstrukcija da je “BiH sastavljena od dva entiteta”. Iako neminovno u Dejtonskom sporazumu piÅ”e da se BiH sastoji od (consist of) dva entiteta, u narativu Dodikove politike se koristi fraza “sastavljena od” (composed). KljuÄni detalj takvog pristupa je da se istraje na priÄi da je BiH doslovno sklop sastavljen od nekih elemenata. A ono Å”to je sastavljeno se može i rastaviti. Zbog toga je i toliki trud u pokuÅ”aju da se koristi taj termin.
Dalje u prijedlogu je navedeno da je Bosna i Hercegovina zajedniÄka država tri konstitutivna naroda – Srba, BoÅ”njaka i Hrvata i ostalih naroda i graÄana, a njena ustavna struktura Äe se razvijati na osnovu dogovora i konsenzusa kao temeljnih vrijednosti svake viÅ”enacionalne države.
I u ovoj frazi se može tražiti zamka. Iako je neminovno da je BiH država svih onih roÄenih u njoj, da postoje tri konstitutivna naroda i oni koji se ne izjaÅ”njavaju tako veÄ drugaÄije, Dodik u ustavnu strukturu pokuÅ”ava naglasiti konsenzus. A to bi mogla biti vrlo rastezljiva kategorija pa bi se hipotetiÄki sutra neko mogao pozvati da se naprimjer odluke Ustavnog suda mogu smatrati donesenim smao ako za odluku glasa predstavnik svakog konstitutivnog naroda.
