Počela je jučer dvodnevna sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, a Halil Lagumdžija, predsjednik ove pravosudne institucije, u izjavi za medije osvrnuo se na prijetnje predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika da će ugasiti sudove i ostaviti ih bez finansiranja ako budu provodili odluke Ustavnog suda BiH.
Sudije šute
– Imajući u vidu sadržinu izjave i mogućih posljedica, tu izjavu ja kao čovjek, kao sudija, kao predsjednik Vijeća smatram neprimjerenom i moram reći nedopustivom. Na takav način narušava se princip podjele vlasti, a prijetnja nečim takvim u značajnoj mjeri može ograničiti nezavisnost u donošenju mišljenja i donošenju odluka svakog pojedinačnog nosioca pravosudne funkcije u RS-u. Istina je da je NSRS kao zakonodavni organ donio zakon o sudovima kojim se određuju struktura i nadležnosti sudova i sve ono što je bitno. Kao takva ona može donijeti i izmjene tog zakona, rekao je Lagumdžija.
Međutim, razlog koji je Dodik naveo smatra apsolutno neprimjerenim, “pogotovo jer direktno utiče na građane RS-a”.
– Ako bi se tako nešto uradilo, ako se odluke ne bi primjenjivale, građani RS-a koji ne bi bili zadovoljni odlukama pravosudnih tijela u RS-u ne bi mogli nastaviti postupak pred Ustavnim sudom, a onda ako ne bi bili zadovoljni odlukom Ustavnog suda BiH i pred sudom u Strasbourgu. Građani bi na taj način bili osujećeni u ostvarivanju svojih prava, naveo je on.
Predsjednici sudova u RS-u nisu javno osudili niti žele komentarisati direktne prijetnje, zaključuje Detektor, nakon što je poslao upite na adrese devet većih osnovnih i okružnih sudova. Za njih je advokatica Jovana Kisin Zagajac rekla da je ovo “neviđeni politički pritisak na pravosuđe koji u potpunosti urušava vladavinu prava i predstavlja klasični primjer totalitarizma”.
Krajem marta je Narodna skupština RS-a usvojila Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u ovom entitetu, kojim se kriminaliziraju kleveta i uvreda, a na koji su ranije glasno prigovorile nevladine i novinarske organizacije, te predstavnici međunarodne zajednice.
Članovi VSTV-a BiH su sa prethodne sjednice za jučerašnju pomjerili raspravu o izmjenama Krivičnog zakonika RS-a kojim se kriminalizuje kleveta, tvrdeći tada da su ga kasno dobili u razmatranje. Mnogi su zbog odgode uputili brojne kritike, među kojima i da je u pitanju drskost članova, pa ignorišu zakon od velikog značaja za javnost. Potom se Vijeće oglasilo, a bolje bi bilo da nije.
U mišljenju objavljenom na službenoj stranici VSTV-a BiH piše da je potrebno “u kontekstu svih krivičnih djela protiv ugleda i časti, imati u vidu da je povećana zaštita javnih ličnosti u direktnoj koliziji sa odredbom člana 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda”.
VSTV je upozorio da bi propisivanje neprimjerene kazne za klevetu moglo dovesti do autocenzure, a da bi sankcioniranje kao posljedicu moglo imati ograničavanje prava na slobodu izražavanja koja je stub izgradnje demokratskog društva.
Na jučerašnjem dijelu sjednice je na dnevnom redu bilo Mišljenje na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakonika RS-a, no članovi Vijeća nisu imali suštinskih primjedbi na već zauzeto mišljenje.
– Dužni smo da damo Mišljenje koje, nažalost, nikoga ne obavezuje i pitanje je da li će ga ikad iko pročitati, rekla je Amila Kunosić, članica VSTVBiH.
Razvodnjavanje reformi
Iz Transparency Internationala BiH skreću pažnju na to da Izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koje je Vijeće ministara BiH uputilo u parlamentarnu proceduru, vlast nastoji oslabiti mehanizme prevencije sukoba interesa i kontrole povezanih lica i imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija. Posebno ih brine činjenica što “vlast ovako važnim reformskim zakonima pristupa na način da se pokušavaju razvodniti suštinske reforme”.
– Znate da je to bilo usaglašeno sa Venecijanskom komisijom, sa Delegacijom EU, OSCE-om, Uredom visokog predstavnika i Ministarstvom pravde, i onda su bez znanja bilo koga, u zadnji mah napravljene izmjene. Vijeće ministara je to napravilo bez ičijeg znanja. Mi smo to saznali od naših međunarodnih partnera, očitovali smo se o tim izmjenama, što je otišlo u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Nadam se da ćemo uspjeti doći do onih rješenja koja su bila usaglašena, rekao je Lagumdžija.
