Još uvijek je misterija ko je postao drugi najveći vlasnik Binasa, a to je potvrdio i ministar Lakić. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi gdje je moguće skrivanje iza skrbničkih računa u bankama
Ministar energije, industrije i rudarstva FBiH Vedran Lakić u aktu odaslanom Parlamentu FBiH naveo je da nije poznato ko su stvarni vlasnici 66.000 dionica javnog preduzeća Binas Bugojno čiji je većinski vlasnik Vlada FBiH.
Odgovarajući na pitanje poslanika Admira Čavalića, ministar je naveo da je na osnovu informacija kojima raspolažu Registar vrijednosnih papira FBiH dostavio informaciju da je 18,86 posto dionica Binasa evidentirano na zbirnom skrbničkom računu kod Raiffeisen banke.
Kontrolni paket
-Sarajevska berza dostavila je informacije da se trgovina na berzanskom tržištu obavlja anonimno te da berza ne posjeduje informacije o identitetu klijenata članova Berze – naveo je Lakić.
Inače, misteriozni kupac 66.000 dionica Binasa je transakcijom na berzi od 14. novembra 2023. godine postao drugi najveći vlasnika Binasa, nekadašnjeg privrednog giganata, i to odmah nakon Vlade FBiH koja ima kontrolni paket od 51 posto.
Ovo nije prvi put da se s vremena na vrijeme pojave misteriozni kupci, domognu se određenog broja dionica ili postotka u vlasništvu neke bh. kompanije te ostaju „skriveni“ putem tzv. skrbničkih računa koje im omogućavaju banke. Tako se umjesto imena stvarnog kupca na berzi pojavljuje samo ime banke.
Misteriozni kupci su na ovaj način u proteklim godinama kupovali dionice preduzeća Igman Konjic, zatim Pretisa itd.
Prijeti nam siva lista
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja još uvijek dopušta ovaj način kupovine dionica. Naime, prije nekoliko godina donesena je Peta evropska direktiva koja propisuje uvođenje registra stvarnih vlasnika.
Direktiva je posljedica učestalih afera poput afere „Panama papers“, a zbog čega je odlučeno da se mijenjaju pravila. Jedan od uslova za BiH da ne ode na sivu listu Moneyvala, organizacije Vijeća Evrope za praćenje novca, čime bi se otežale transakcije za firme i građane, upravo je i osnovanje registra stvarnih vlasnika. To je nedavno naprimjer i Hrvatska uradila. No, u našoj zemlji se to još nije desilo, zbog čega i imamo slučajeve poput Binasa, Igmana ili Pretisa.
