Kompletnu proceduru usvajanja Nacrta zakona o minimalnoj plati u Parlamentu Federacije BiH i njegovo dalje slanje na javnu raspravu od 90 dana u dane poslije izbora, vanredno i sa samo jednom tačkom dnevnog reda, predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović ocjenjuje kao vrlo neobičnu situaciju.
Negativno mišljenje
Napominje da u proceduri danas postoje dva zakona. Ovaj zakon koji je prošao prvo je dobio negativno mišljenje Vlade FBiH, nije uopće razmatran na Ekonomsko-socijalnom vijeću i on je stavljen na dnevni red.
– Paralelno s tim, imate zakon o minimalnim primanjima koji je Vlada FBiH napravila, provela kroz Ekonomsko-socijalno vijeće i dostavila Parlamentu i o tom zakonu se uopšte nije govorilo. Vidjećemo kako će se dalje rješavati usvajanje nacrta zakona u situaciji kada je minimalna plata kroz Uredbu Vlade FBiH konačno riješena, naglašava Smailbegović.
Podsjeća na to da je Vlada FBiH prošle godine, u saradnji sa socijalnim partnerima, donijela Uredbu u kojoj se svake godine 1. januara povećava minimalna plata u odnosu na neke parametre kao što su inflacija, BDP i druge.
– Tako da je sada dosta izvjesno da će 1. januara minimalna plata biti drugačija nego što je danas. Ali, ako pričamo o 1.000 maraka kao minimalnoj plati, to je nešto što će u ovom trenutku, bez rasterećenja kompanija, kao što su smanjenja doprinosa i ostalog, apsolutno ugušiti značajan dio kompanija, mišljenja je naš sagovornik.
Dodaje da je neophodno uzeti u obzir i zakone o doprinosima, o porezu na dohodak, o porezu na dobit, da se napravi paket zakona koji će omogućiti eventualno rast plata.
Podsjećamo, na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je na dnevnom redu bio Nacrt zakona o minimalnoj plati u FBiH, a predlagači navedenog akta su 11 zastupničkih klubova ovog doma u sad već starom sazivu. Članovi Doma su usvojili predloženi nacrt i uputili ga u javnu raspravu u trajanju od 90 dana.
Kao razlog su naveli da je na potrebu njegovog donošenja ukazala analiza socijalne situacije i da u FBiH institut minimalne, odnosno najniže plate trenutno nije zakonski uređen kao socijalno zaštitni instrument.
Zastupnici su predložili da osnovica za utvrđivanje minimalne plate bude prosječna bruto plata u FBiH iz decembra 2020. od 1.532 KM bruto, odnosno 993 KM neto iznosa. Također je predloženo da minimalna bruto plata za 2022. godinu bude najmanje 85 posto ove osnovice, za 2023. najmanje 90 posto, a za 2024. najmanje 100 posto osnovice.
Počev od 2025, iznos minimalne plate bi utvrđivala Vlada Federacije BiH posebnom uredbom, u skladu s ovim zakonom, do kraja januara za tekuću godinu, predlažu zastupnički klubovi.
Federalna Vlada u odlazećem sazivu je u međuvremenu dala mišljenje na ovaj nacrt zakona. Pozivajući se na vlastite nadležnosti, navela je da ne može imati pozitivan stav.
Ponovo konsultacije?
Predmet ovog zakona, odgovorila je Vlada, identičan je predmetu podzakonskog akta za čije je donošenje nadležna ona prema Zakonu o radu, a koji nalaže da Vlada utvrđuje najnižu platu nakon konsultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem.
Poručeno je da će Vlada FBiH, na prijedlog federalnog Ministarstva finansija, u saradnji sa Zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodne konsultacije sa ESV-om, u narednom periodu donijeti propis kojim će regulisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plate. No, pitanje je šta će o tome reći novi saziv izvršne vlasti.
