Prijedlog Zakona o slobodi pristupa informacijama izazvao je neočekivanu raspravu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Sve je počelo od informacije da Delegacija Evropske unije u BiH ima različite javne i tajne upute o podršci zakonu.
Iznenađeni i uvrijeđeni
Prema tvrdnjama dijela civilnog društva, ali i zvaničnom stavu Evropske unije, u prijedlogu Zakona nalaze se tačke koje nisu u skladu sa evropskim propisima. Zvanični stav dio je pisma da se Zakon treba usvojiti skupa sa amandmanom, a nezvanično su zastupnici navodno dobijali poruke da usvoje Zakon i ako amandman ne bude prihvaćen.
Zastupnik SDA Šerif Špago predložio je amandman koji je, kako je i sam rekao, zapravo prijedlog Delegacije EU u BiH. Amandman predviđa da Institucija ombudsmana BiH bude nadležna da postupa kao drugostepeno žalbeno tijelo.
Saša Magazinović, zastupnik SDP-a, rekao je da su iz Delegacije EU u BiH pozvali zastupnike da, i ukoliko ovaj amandman ne dobije potrebnu podršku, glasaju za predloženi zakon u trenutnom obliku.
– Imamo problem što imaju dva mišljenja. Mišljenje za javnost je da treba amandman, a bez javnosti je – usvojite ovo, ovo je uredu. Šta sad, ako glasamo protiv ovog Zakona rukovođeni pismom koje kaže da treba promijeniti zakon? Hoćemo li dobiti pohvale da smo oborili neevropski zakon? Naravno da nećemo, a ako ga usvojimo, hoće li se oni oglasiti i reći da ovo nije dobro? Hoće. Nemojte nas tjerati da pokazujemo u javnosti način na koji se komunicira. Dakle, da zaključim, u pismu stoji da je bez amandmana koje je gospodin Špago predložio ovaj zakon upitan. U privatnoj komunikaciji stoji – usvojite, ovo je u skladu sa kriterijima i tretirat ćemo da je zakon uredu, rekao je Magazinović.
Lider PDP-a i sam zastupnik Branislav Borenović je zaključio kako je više no očigledno da su poslanici vladajuće koalicije pozivani direktno iz Delegacije EU “čim iznose suprotne tvrdnje od onoga što smo mi dobili u zvaničnoj dokumentaciji”. On je pitao da li je potrebno pokrenuti istragu kako je i ko sa kim komunicirao, odnosno da li ovaj prijedlog zakona odgovara evropskim standardima ili ga je potrebno mijenjati amandmanom Evropske unije.
– Vi predlažete zakone koji su samo po nazivu evropski, a po sadržaju nisu. Ili jesu, ili možda nisu? Uozbiljimo se, ovo postaje anarhija, naglasio je Borenović.
Kešo je pak poentirao kako je frapantno saznanje da postoje dva različita mišljenja.
– Cijenim iskrenost Magazinovića, ali Magazinović govori o dva mišljenja, jednom koji je upućen na prave adrese i drugom koje je nazvao privatnim. Ovo mišljenje da EU ima dva mišljenja je li znači da ima i dva lica? Ako je tako, tražićemo saopštenje EU za ovo što je danas rečeno, poručio je Kešo.
Ne smijemo dozvoliti da nas bilo ko ponižava jer mi odgovaramo građanima, a ne Sattleru. Niko nam ne može naređivati, bila je rezolutna zastupnica Vulić
Poslanica SNSD-a Sanja Vulić iskoristila je priliku da iskaže vlastito i partijsko protivljenje “evropskom amandmanu”. Očekivano: uslijedila je i ocjena o nedopustivom miješanju šefa Delegacije EU u BiH Johana Sattlera u unutrašnja pitanja BiH.
– Zbog čega smo onda dobili povjerenje glasača u našim bazama?, upitala je Vulić. Pa nastavila: “Ne smijemo dozvoliti da nas bilo ko ponižava jer mi odgovaramo građanima, a ne Sattleru. Niko nam ne može naređivati. Radi javnosti želim reći da smo mi dobili od Sattlera materijal, ali nije nikog kontaktirao. Prihvatam sugestiju, ali amandmane da nam on piše ne. Onda neka on nametne sve”.
SNSD-ova zastupnica je još dodala da su opredijeljeni za dogovor, ali da je “takav vid komunikacije ponižavanje i da se postavlja pitanje postoji li svrha postojanja i zašto ih građani biraju ako će iz EU mlatarati i govoriti šta da radimo. Za sugestiju hvala, ali za ponižavanje ne”.
Reagirao je predsjedavajući PD-a PS-a BiH Denis Zvizdić pozivajući parlamentarce da se vrate suštini zakona te zatražio i precizniju pomoć od nadležnog ministra pravde Davora Bunoze.
– Želimo u EU, sve političke partije to žele, a to znači usklađivanje našeg zakonodavstva sa EU. Cilj donošenja zakona je sistemsko uređenje materije na nivou BiH kako bi se osigurala primjena zakona i osiguralo pravo na pristup informacijama. Imam pitanje za ministra: da li je ovaj zakon usklađen sa pravnom stečevinom EU i da li će biti kredibilan napredak na našem putu ka EU, pitao je Zvizdić
Ministar Bunoza je odgovorio da zakon većim dijelom ispunjava standarde EU, ali ipak ne u potpunosti.
– Teško pitanje. Ne mogu prejudicirati da Zakon nije u potpunosti usklađen sa EU, ali jeste većim dijelom, može se reći da nismo svih 11 direktiva ispunili, rekao je Bunoza.
EU (i) standardi
Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić rekla je da EU nije pokazala da ima dva, već 27 lica te da i ona ima problem s ovim zakonom.
– Kada govorimo o licemjerju međunarodne politike, kao politikolog mogu reći da je licemjernije šokirati se licemjernošću međunarodne politike. Ne postoje formalni i neformalni, za mene su svi formalni. Analiza ovog zakona mi pruža dokaze da isto to svi imaju u zemljama EU. Možda su moji lični kriteriji veći od kriterija EU, ali nije mi cilj sebe zadovoljiti, nego pružiti kvalitetan zakon. EU ima najmanje 27 lica, a oni imaju sigurno po dva lica, znači da imamo preko pedeset lica EU. Naše je da zaključimo da li ovaj zakon ispunjava standarde EU, poručila je zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić.
Ne mogu prejudicirati da Zakon nije u potpunosti usklađen sa EU, ali jeste većim dijelom, može se reći da nismo svih 11 direktiva ispunili, rekao je ministar Bunoza
Prijedlog Zakona o slobodi pristupu informacijama na nivou institucija BiH na prošloj sjednici je usvojen u prvom čitanju. Nacrt ovog zakona je još 2021. godine bio na javnim konsultacijama i bilo je preko 200 komentara iz organizacija civilnog društva, udruženja novinara, međunarodnih organizacija, ali ništa od toga nije uzeto u obzir.
Kako god, zastupnici su se u ovoj debati prilično iscrpili, pa je popodnevni rad protekao gotovo očekivano: iz DF-a su, recimo, u pozamašnoj diskusiji tek imali potrebu objasniti zašto neće glasati za prijedlog Zakona o VSTV-u. Kad je došlo do glasanja, Špagin amandman nije imao entitetsku podršku pa će se o njemu, u drugom krugu, zastupnici izjasniti na sljedećoj sjednici i tada će glasati i o Zakonu. Isto važi i za Zakon o VSTV-u, s tim da će se o njemu zastupnici izjašnjavati u prvom čitanju. Ni treći reformski zakon, onaj o ombdusmenima, nije dobio entitetsku podršku pa i on čeka naredno zasjedanje, a zapravo dogovor koalicijskih partnera na nivou BiH.
Dodajmo i to da je predsjedavajući Zvizdić uputio poslaničku inicijativu kojom traži da Vijeće ministara BiH pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Zakon o Vrhovnom sudu BiH.
– Smatram da nam je ovaj Zakon neophodan jer je radi pravne sigurnosti potrebno uspostaviti tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele države, poručio je Zvizdić.
