(VIDEO) Kako zaustaviti Dodika: Hoće li Kajganić opet tragati za rupama?

6 min. čitanja

Ukazi predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o proglašenju izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa, a kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u Službenom glasniku RS-a i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji ovog entiteta koji su objavljeni u Službenom glasniku, stupili su jučer na snagu.

Pravni nedostaci

Može se reći da je RS ovime otpisao i OHR i Ustavni sud BiH, a mnogi smatraju da je lopta ponovo vraćena Christianu Schmidtu, visokom predstavniku u BiH, kojeg smo pitali da li će i šta će iz spektra bonskih ovlasti sada izabrati. Odgovor nismo dobili vjerovatno zbog toga što je visoki predstavnik još jučer otišao u Potočare.

Kajganić će učiniti sve da u zakonu pronađe praznine kako bi Dodika oslobodio kaznene odgovornosti, kaže Kukić

U brojnim reakcijama na odluku o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH u RS-u zahtijeva se krivična odgovornost. No, malo je onih koji vjeruju da će naše pravosuđe, koje bi moralo provoditi Schmidtove izmjene Krivičnog zakona i sankcionisati Dodika i saradnike, to zaista i uraditi.

– Formiran je tim od tri tužitelja, koji zajedno sa SIPA, te drugim sigurnosnim i policijskim agencijama, poduzimaju zakonom predviđene aktivnosti o čijim rezultatima će javnost biti obaviještena, rekli su iz Tužilaštva BiH.

Mnogima ovo liči na još jedan u nizu slučajeva u ladicama ove pravosudne institucije za koji ćemo s vremena na vrijeme upitati, a u odgovoru koji će uslijediti, sudeći prema dosadašnjem iskustvu, neće biti ničeg konkretnog.

– Tužilaštvo BiH formiralo je predmet i ako je po tome suditi, oni su počeli raditi posao za koji su plaćeni. Međutim, na temelju iskustva sa Tužilaštvom, otkad je na njegovom čelu Kajganić, ne vjerujem da će se išta značajno dogoditi. I iskustvo sa Inzkovim zakonom koji se odnosi na negiranje genocida me tjera na takvo razmišljanje, jer su u tim intervencijama pronađeni tobože pravni nedostaci. Nisam pravnik, ali sam prilično siguran da će Kajganić učiniti sve da i u ovom Schmidtovom zakonu pronađe praznine kako bi Dodika i druge oslobodio bilo kakve kaznene odgovornosti, smatra akademik Slavo Kukić.

Dodaje da, iako bi za BiH i njenu budućnost bilo prirodno i korisno da u ovoj situaciji ne traži i ne očekuje pomoć međunarodne zajednice, nego da domaće pravosudne institucije urade svoj posao,” bojim se da će i moji, ali i pogledi bh. građana ponovo morati biti uprti ka visokom predstavniku”.

Krivično gonjenje nije nikakvo rješenje za advokaticu Senku Nožicu, zbog dugih i neefikasnih sudskih postupaka. Ona bi procesuiranje vidjela kao političku paradu.

– Mi nemamo adekvatnu pravnu državu da bi se ovo rješavalo krivičnom odgovornošću. Nepoštivanje odluka Ustavnog suda je van pameti, ali i prethodni slučajevi i istrage nisu rezultirali ničim. Ukoliko je došlo do povrede Ustava i Daytona, najbolje rješenje je reakcija visokog predstavnika, kazala je Nožica za Detektor.

Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, ističe da je situacija iznimno ozbiljna i da je na nju potrebno odgovoriti smireno, osmišljeno i u koordinaciji sa partnerima u regionu i na Zapadu u nekoliko smjerova.

Stručnjaci iz EU mogli bi pratiti istrage antiustavnog djelovanja kako bi se dovele do kraja, ističe Ćerimagić

– Prvi smjer je otklanjanje bilo kakve sumnje o tome da li su objavljena zakonska rješenja na snazi ili ne. Najbolje je to uraditi kroz Ustavni sud na sličan način kao prošle godine u slučaju Agencije za lijekove. Drugi smjer je da Vlada Federacije BiH, u koordinaciji sa EU i vladama u regionu, a za koje zapadni partneri tvrde da ne podržavaju vanustavno djelovanje RS-a, pripremi listu konkretnih i za vlasti RS-a bolnih mjera od kojih će se dio implementirati odmah, kao kazna za očito i opetovano antiustavno djelovanje, a najveći dio kada i ako se vlasti u Banjoj Luci ogluše na odluke Ustavnog suda BiH, Ćerimagićev je prijedlog.

Treći smjer je, nastavlja on, omogućavanje Tužilaštvu i sigurnosnim institucijama BiH da istragu koju su već počeli, ali i svaku novu istragu u vezi s antiustavnim djelovanjem, provedu i dovedu do kraja bez pritiska.

Stranci u istragama

– Evropska komisija uz pomoć stručnjaka zemalja članica EU bi mogla, kao u slučajevima visoke korupcije u nekim drugim zemljama, uspostaviti direktni monitoring tih istraga, koji bi imao za cilj povratiti vjerodostojnost bh. institucija i povjerenje građana, te otkloniti nedostatke koji se uvide monitoring procesom, kaže Ćerimagić.

Direktor Elektroprivrede RS-a i član Dodikovog SNSD-a Luka Petrović rekao je za RTRS da od Daytona naovamo “kontinuirano postoje pritisci na RS i na njegove institucije te da Ustavni sud BiH svojim odlukama nastoji narušiti institucije RS-a”.

– Schmidt nije legalan, uputit ćemo apelaciju SB-u UN-a da vidimo zašto se neko predstavlja kao visoki predstavnik, a nije izabran. Moramo se obratiti i Njemačkoj, jer njihov državljanin nameće odluke u BiH, rekao je Petrović.

Rješenje ima i predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, koji misli da je najbolje zatvoriti OHR i prepustiti sav posao Delegaciji EU, ali od toga nema ništa jer su uslovi za zatvaranje kancelarije visokog predstavnika svima dobro poznati.

Podijeli ovaj članak