Da je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, protiv Sjedinjenih Američkih Država, nije tajna, međutim, krajem prošle godine se pisalo da ulaže desetine hiljada dolara za popravljanje imidža tog entiteta u SAD-u iako je i sam dvostruki osvajač američke crne liste.
Prenapuhana priča
Zadatak je to za kancelariju iz američke države Teksas, kojoj je RS tokom 2022. godine prebacivao na desetine hiljada dolara na mjesečnom nivou za pravno predstavljanje u SAD-u, što pokazuju dokumenta dostupna na sajtu tamošnjeg ministarstva pravde, pisao je ranije Radio Slobodna Evropa.
Navode da, kako se vidi iz pisma namjere od februara prošle godine, a koje su potpisali Martin Lutz, advokat iz McGinnis Lochridgea i Zlatan Klokić, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Vlade RS-a, dogovor glasi da se kancelariji do kraja 2022. godine isplaćuju 63 hiljade dolara mjesečno za pravne usluge. Potvrđeno im je i da ništa nije promijenjeno i nakon što su Dodiku uvedene sankcije američkog ministarstva finansija zbog “destabilizirajućih koruptivnih aktivnosti” i “pokušaja urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Predstavništvo RS-a u Washingtonu već godinama ima budžet oko 300 hiljada dolara, rekao je šef Predstavništva Obrad Kesić, kao i to da oni od osnivanja rade na promociji ekonomskih i trgovinskih odnosa sa SAD-om.
Prošli mjesec je Kesić rekao da je u posljednje vrijeme sve veći interes američkih firmi za Srbiju i Republiku Srpsku, te da smatra da ove zemlje imaju prednost koju mogu vrlo efikasno da iskoriste.
Kesić je naveo da američke firme žele da pronađu novu lokaciju sa jeftinom strujom i jeftinom radnom snagom.
– U posljednjih nekoliko nedelja smo ušli u ozbiljne pregovore sa dvije američke firme koje imaju trenutno proizvodnju u zapadnoj Evropi, ali traže alternativu jer je u zapadnoj Evropi energija skupa, a i radna snaga sve skuplja, rekao je Kesić za TV Hepi.
On je naveo da su Amerikanci trenutno preokupirani ekonomskim pitanjima i velikim problemima u SAD-u i da ne vjeruje da se bilo kakva ozbiljnija inicijativa američkih vlasti može očekivati, ali su istovremeno američke privatne firme počele da se bave istraživanjem svih prednosti koje nude Srbija i Republika Srpska.
– Sada je pitanje da li to mogu da iskoriste, imajući u vidu problem nedostatka radne snage, jer nema dovoljno radnika koliko bi bilo potrebno da se privuku neke od najvećih firmi koje sada baš gledaju prema Srbiji i Republici Srpskoj, naveo je Kesić.
U isti dan kada je Milorad Dodik SAD ocijenio generatorom krize na našim prostorima, ambasador SAD-a u Srbiji Christopher Hill poručio je da američke kompanije u Srbiji vide inspiraciju, kao i da će u 2023. godini biti više američkih investicija u toj zemlji.
– Uopšte se ne dovodi u pitanje da će biti još više investicija u 2023. Američke kompanije vide šta se dešava u Srbiji i u tome vide inspiraciju, navodi se u poruci Ambasade SAD-a u Beogradu na Twitteru.
No, Amerikanci pomažu i investiraju u naše prostore već godinama, uprkos stavu i retorici Dodika koji se, pored toga što je na američkoj listi, nerijetko obrušava i na zvaničnike te zemlje.
Profesor međunarodnih odnosa i geopolitike Jahja Muhasilović za naš list kaže da zainteresovanost Amerike za Srbiju i Republiku Srpsku treba raščlaniti.
– Ima smisla da su zainteresovani za srbijansko tržište, jer im to geopolitički u ovom trenutku odgovara kako bi Srbiju više vezali za zapadni blok s obzirom na to da Srbija već godinama vodi politiku sjedenja na dvije stolice. Kroz krupniji kapital koji bi eventualno bio uložen u energestki sektor, Amerikanci nastoje da Srbiju više preorijentišu prema Zapadu, smatra Muhasilović.
Za priču koja se tiče ulaganja u RS, naš sagovornik kaže da je prenapuhana, jer taj entitet u ekonomskom smislu ne nudi ništa ozbiljnije za američki kapital.
– Pomenuto je da bi se iz tog entiteta crpila radna snaga koja je mnogo jeftinija, ali RS u demografskom smislu nema te kapacitete koje bi mogao ponuditi. Ta priča je napuhana i u sklopu je Dodikove retorike, gdje on godinama laže da je ekonomski digao RS. Ne vjerujem da Amerikanci mogu imati željeni povrat od RS-a, kaže Muhasilović.
Dušan Janjić, analitičar iz Beograda, za Oslobođenje i O kanal navodi da Dodik i američke investicije nisu mnogo povezani, ali da uvedene sankcije Dodiku sigurno utiču na rejting RS-a i Srbije.
– Amerika ima svoju listu i za Srbiju koju do sada nije objavila, ali dve stvari da odvojimo, američke investicije dolaze kao deo njihove geostrategije i procene kapitala i vrednosti Zapadnog Balkana, ne samo Srbije i to pre svega u sektoru energetike, sektoru donekle oslonjenom na rudarstvo, te u nove tehnologije. Sigurno je da postoji posticanje američkih kompanija da dođu na Zapadni Balkan, to radi i Nemačka, pojašnjava Janjić, koji se nada da će američke investicije doći što prije.
– Da će one značajno podržati energetsko-infrastrukturnu zajednicu Zapadnog Balkana, a tu ima mesta i za BiH. Ne vidim da tu uopšte ima mesta za Čovića, Dodika i njima slične. Američke investicije su takve da pokreću reforme. Postoji suprotstavljenost američke ideje šta se radi na Balkanu, jačanje ekonomskog Balkana od onog što rade Dodik i drugi i u BiH i u Srbiji, smatra Janjić.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović ističe da stalno imamo najave Predstavništva RS-a u Washingtonu da se Amerikanci, odnosno američke kompanije interesuju za investiranje u RS.
– Međutim, možemo vidjeti da je nivo stranih investicije vrlo skroman, a za američke se može reći da skoro i ne postoje i da u dogledno vrijeme neće ni doći do njih, dok je u Srbiji potpuno druga priča. Ona je lider u stranim investicijama, kaže Bećirović napominjući i da je ambasador Hill najavio da će u Beograd ove godine doći delegacija američkih biznismena da investiraju u Srbiju.
Milijarde ulaganja
– Bilo bi dobro da dođu zbog američke prisutnosti, osiguranja mira i stabilnosti. A što se tiče RS-a, ostat će se na nivou priča, floskula, najava da će navodno doći do velikih američkih investicija, što je i razumljivo jer Kesić mora opravdati svoju ulogu u Washingtonu, rekao je Bećirović.
A koliko su SAD već uložile u BiH, dovoljno govore podaci sa stranice USAID-a. Američka vlada, prvenstveno preko USAID-a, obezbijedila je više od dvije milijarde dolara pomoći za podršku demokratskom, socijalnom i ekonomskom napretku u BiH i za unapređenje zemlje ka njenom cilju – članstvu u EU. USAID EPA radi na pojednostavljenju postupka izdavanja dozvola za izgradnju energetskih postrojenja u BiH i nastoji učiniti ga bržim, transparentnijim i povoljnijim za investitore. Također, USAID-ov projekt “Razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini” ima za cilj podržati široki ekonomski rast vođen turizmom i promicati društvenu harmoniju kapitalizirajući svoju bogatu kulturnu baštinu i prepoznatljivu prirodu…
