Hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) je podigao optužnicu protiv devet osoba zbog trgovanja utjecajem, davanja mita te zloupotrebe položaja i ovlasti prilikom izgradnje i stavljanja u pogon Vjetroelektrane „Krš-Pađene“ na području Grada Knina.
Među optuženima su Milenko Bašić i Dragan Stipić, vlasnik i jedan od direktora firme „Lager“ iz Posušja koja je osnivač društva C.E.M.P. u Hrvatskoj, investitora izgradnje Vjetroelektrane.
Bašiću i Stipiću se stavlja na teret da su od početka 2017. do sredine 2020. godine podmićivali Josipu Rimac koja je tada bila državna tajnica u Ministarstvu uprave Hrvatske, a prije toga dugogodišnja gradonačelnica Knina te saborska zastupnica. USKOK tvrdi da su joj mjesečno davali najmanje 40.000 kuna (oko 10.000 KM), odnosno ukupno 1,1 milion kuna (oko 300.000 KM). Zauzvrat je ona koristila svoj politički utjecaj kako bi u različitim državnim institucijama za njihovo preduzeće isposlovala dozvole, rješenja i ugovore potrebne za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije.
Istraga o ovome slučaju je pokrenuta u maju 2020. godine, a optužnica je predata Županijskom sudu u Zagrebu. U toku istrage, u proljeće 2021, Bašić i Stipić su proveli po mjesec dana u pritvoru, piše CIN.
Kamengrad: Radovi stali, obaveze neispunjene
Podsjetimo da je Oslobođenje ranije pisalo o ovoj firmi, kada je rudnik Kamengrad privatiziran, a vlasnici su pozvali vlasnika posuške kompanije Lager Milenka Bašića na saradnju.
Tačnije, dogovor je glasio da njihove mašine kopaju zemlju i ugalj u vrijednosti 3,8 miliona maraka, a da Bašić zauzvrat dobije suvlasništvo u Rudniku. Rad je trajao svega nekoliko mjeseci.
Vlasnik Lagera je odustao od dogovora, aktivirao mjenice za naplatu duga za izvedene radove, blokirao račune Rudnika i tražio pokretanje stečajnog postupka. Od Ministarstva privrede USK-a zatražio je koncesiju za eksploataciju uglja na toj lokaciji. Prije toga koncesiju je tražio i sam Rudnik, ali se Ministarstvo odlučilo za Lager, te je ugovor potpisan krajem 2015. godine.
Kamengrad je samo jedna od lokacija na kojima Lager ima pravo na korištenje prirodnih bogatstava, ali i gdje ne ispunjava svoje obaveze. Do svake od koncesija došao je mitom i pritiscima na nižim nivoima vlasti.
To nisu jedine nelogičnosti, jedna od njih su bile i cijene uglja u odnosu na druge sirovine, kao i odluke koju je dala Vlada Unsko-sanskog kantona.
