Šta nas očekuje 4. novembra: Hoće li Dodik proglasiti nezavisnost RS-a?

4 min. čitanja

U petak su se po drugi put održali protesti u RS-u na međuentitetskoj liniji, kao znak podrške predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Tim povodom austrijski list der Standard je objavio analizu trenutne sigurnosne situacvije u BiH, uz moguće scenarije u bliskoj budućnosti, koji nisu nimalo obećavajući.

Dodik, šef najveće stranke bosanskih Srba SNSD i predsjednik Republike Srpske, blizak je saveznik lidera Kremlja Vladimira Putina. Svakih nekoliko dana Dodik pravi krizu u duržvi kako bi potkopao i dugoročno uništio državu Bosnu i Hercegovinu. Ovaj pristup podržava i Kremlj za stvaranje nestabilnosti na Balkanu.

U ratu protiv Bosne i Hercegovine (1992–1995) etnički nacionalisti su pokušali okupirati i otcijepiti dio tada nezavisne i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine kako bi je potom pripojili takozvanoj velikoj Srbiji. Ovi zločinački nacionalisti su stoga izvršili takozvano “etničko čišćenje” – većina nesrba je protjerana, poslana u koncentracione logore, a mnogi su ubijeni. Ti narodni nacionalisti do danas žele da otcijepe „etnički očišćeno“ područje i povežu ga sa takozvanom velikom Srbijom.

Posljednjih sedmica i mjeseci sve je veći broj napada na muslimanske povratničke porodice koje žive u RS-u. Bošnjački poslanik Ramiz Salkić kritikovao je da policija u RS ne štiti Bošnjake. „Kada bi policija, državno tužilaštvo i sudovi uradili svoj dio posla i počinioci bili kažnjeni, to bi bilo demotivišuće za svakog budućeg napadača“, kaže Salkić. Ali kako politički predstavnici Republike Srpske nisu slali pomirljive poruke da Srbi treba da žive zajedno sa Bošnjacima, grade zajedničku državu i razvijaju dobre odnose, počinioci su bili ohrabreni da napadnu Bošnjake.

Prema pisanju Der Standarda, u napetoj situaciji Dodikove prijetnje i takozvani “protesti” na entitetskoj liniji izazivaju strah kod stanovništva. Ono što je posebno zabrinjavajuće za građane jeste da bezbjednosnu situaciju teško mogu kontrolisati institucije. Ministarstvo sigurnosti BiH sada je podložno interesima susjedne države Srbije zbog nove koalicije na državnom nivou.

Dva savjetnika iz bezbjednosnog aparata Srbije sada rade za Ministarstvo bezbjednosti BiH, na čijem čelu je srpski nacionalista Nenad Nešić. Stručnjaci za sigurnost sumnjaju da je svrha podrivanja bh. Ministarstva sigurnosti da se osigura da u hitnim slučajevima bh. snage sigurnosti koje bi trebale štititi državu, to ne učine. Policija Republike Srpske, s druge strane, ne smatra se lojalnom ustavu i mogla bi podržati Dodika u kriznoj situaciji.

Proteklih dana Dodik je također prijetio da će uhapsiti visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta ukoliko dođe u RS. Prema mišljenju stručnjaka za bezbjednost, u takvom slučaju bi vojna misija EUFOR-a pod vodstvom EU mogla osloboditi Schmidta iz pritvora u RS-u. Međutim, EUFOR ne može pratiti Schmidta na njegovom putovanju u RS.

Mandat EUFOR-a je također ozbiljno ograničen kada je riječ o potpunom zaustavljanju policije RS-a. Jedan od najvećih sigurnosnih problema je taj što EUFOR ima izuzetno malo vojnika. Trenutno ima 1.350 vojnika. Sa ovim brojem mogl bi samo u hitnim slučajevima zauzeti sarajevski aerodrom, ali ne i zaštititi stanovništvo.

Aktuelne proteste organizuju Dodikove pristalice jer je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega zbog nesprovođenja odluka visokog predstavnika. Dodikove pristalice tvrde da je Republika Srpska ugrožena. Pa okreću ploču i prikazuju se kao žrtve. Prije nekoliko sedmica na ulazima u Sarajevo su postavljene velike table da su Srbi protjerani iz Sarajeva,

Ali broj Srba u Bosni i Hercegovini koji

Podijeli ovaj članak