Nakon prozivki da se vlast u Republici Srpskoj povukla jer se u zaključcima Narodne skupštine RS-a ne spominje pitanje državne imovine, Milorad Dodik, predsjednik tog entiteta i lider SNSD-a, odgovorio je da su se, ako su se referirali na Ustavni sud, onda referirali i na pitanje imovine.
Politička pamet
– Kad RS donosi zakon, Ustavni sud to poništava. Kad mi kažemo: Nećete nam više poništavati zakone, kažu to je neka apstrakcija, govori Dodik.
Visoki predstavnik Christian Schmidt demantirao je navode predstavnika vlasti RS-a da je pitanje državne imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.
– Ovo je fundamentalno pitanje koje tek treba da se riješi, bh. političari, radite svoj posao! Neophodno je razgovarati o ovom pitanju na tehničkom i pravnom nivou i ići ka prihvatljivim i održivim rješenjima pri raspodjeli imovine između države, entiteta, Brčko distrikta, kantona i općina, rekao je Schmidt.
Ured visokog predstavnika formirao je radnu grupu eksperata, kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini u BiH. Grupu čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci, a formirana je uz podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Zadatak joj je da sačini pravnu analizu različitih aspekata koji se odnose na raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti.
Stručnjak za pitanje državne imovine Muharem Cero nam kaže da mu se čini da sa ovom grupom dolazimo u poziciju da se traženje rješenja izmješta izvan domaćih političkih struktura.
Pravni eksperti su ti koji istražuju i primjenjuju, a bolje od otuđenih političara mogu opipati puls primjene propisa, kaže Trlin
– Izmješta se u strukture međunarodne zajednice, a ako se pitanje bude rješavalo metodologijom komparacije sa istovrsnim ustavnim strukturama kao u BiH, to mi je vrlo sumnjivo i sporno. Otvara se pitanje kako će strani konsultanti usmjeravati priču, kaže Cero i napominje da se mora riješiti i pitanje denacionalizacije i restitucije.
– Nadam se da će domaći politički akteri smoći snage i političke pameti da to riješe. Time bi se relaksiralo traženje rješenja za državnu imovinu, smatra Cero.
Davor Trlin, profesor ustavnog prava, također kaže da je netačna tvrdnja da je državna imovina riješena u Daytonu.
– Upravo obrnuto, osnov za donošenje zakona koji bi uredio državnu imovinu, a koji bi donijelo isključivo zakonodavno tijelo na nivou BiH je u odredbama Ustava BiH, ali i onim koji regulišu raspodjelu nadležnosti između BiH i entiteta, kaže Trlin, vjerujući da će se kolege pravnici, članovi radne grupe, rukovoditi pravilima pravne struke, a ne interesima političkih elita.
Smatra da su slabe šanse da domaći političari sami donesu zakon, već je “izglednije da će zabrana iz zakona Paddyja Ashdowna od 2005. godine ostati na snazi do daljnjeg”.
Najgori scenarij
– Ohrabrujuće je da se OHR aktivirao i da su stupile na snagu izmjene/dopune određenih zakona i Ustava FBiH. Možda se i ovdje može to desiti, nakon čega bi Parlamentarna skupština BiH morala izvršiti ustavnu verifikaciju takvog zakona, koji bi bio dio odluke visokog predstavnika. Najgori scenarij bi bio da je ova radna grupa služila samo da uobliči naloge OHR-a, koji su možda u skladu sa zahtjevima političara. Kada bi OHR oktroisao zakon o državnoj imovini, prije toga mora da ima zakon o denacionalizaciji i zakon o restituciji/pravičnoj naknadi, nakon čega bi se pravio popis imovine koja je ostala, te se onda ona raspoređuje između različitih nivoa vlasti, kaže Trlin.
Najgora varijanta bi, dodaje, bila usvajanje okvirnog zakona o državnoj imovini, na osnovu kojeg bi entiteti mogli usvojiti svoje akte, a koji bi obavezao Vijeće ministara da usvoji uredbu kojim bi odredio koja je imovina na osnovu tog zakona potrebna državi.
