Klimatske promjene, urbanizacija i cestovno povezivanje područja, zapuštanje poljoprivrednih zemljišta ili njihova prenamjena znatno utječu na život divljih životinja, a nekim ugroženim vrstama prijeti i izumiranje. Odgovornost za izbjegavanje takvog scenarija, kao i za očuvanje biodiverziteta, prirodnih staništa i funkcionalnih koridora za nesmetane migracije tih životinja je na ljudima. S tim ciljem, u sklopu projekta Dinalpconnect – Prekogranična ekološka povezanost Alpa i Dinarida, Udruga Dinarica s partnerima iz Hrvatske – Natura-Jaderom, javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, izrađuje akcioni plan za unapređenje ekološke povezanosti u pilot-regiji Natura 2000 Lisac – Nacionalni park Una i općina Drvar.
Očuvanje staništa
Ekološka povezanost odnosi se na proces nesmetanog protoka gena, migraciju i raspršivanje organizama, kako životinjskih, tako i biljnih vrsta kojima prijeti nestanak staništa. Očuvanjem i stvaranjem koridora ekološke povezanosti dugoročno se doprinosi ublažavanju negativnih učinaka rascjepkanosti staništa i klimatskih promjena.
– Drago nam je da učestvujemo u ovom projektu, a našim kolegama iz regije bila su jako korisna naša istraživanja kretanja medvjeda u nacionalnom parku i širem teritoriju susjedne Hrvatske, kazao nam je Haris Hadžihajdarević iz NP-a Una, učesnik radionice koja je održana u Emporijumu u Bihaću.
Cilj projekta na kojem su okupljeni partneri iz sedam država jačanje je transnacionalne i sektorske saradnje kako bi se poboljšala ekološka povezanost Alpa i Dinarida za dugotrajnu zaštitu biodiverziteta u svijetlu trenutačnih i budućih klimatskih promjena.
Na primjeru Natura 2000 područje Lisac i prekograničnog područja Nacionalni park Una i općina Drvar, Udruga Dinarica zajedno sa partnerom Natura-Jaderom nastoji potaknuti poboljšanje ekološke povezanosti Dinarida.
– U fokusu akcionog plana su dvije ugrožene životinjske vrste koje žive na području pilot-regije, a to su smeđi medvjed (Ursus arctos) i planinski žutokrug (Vipera ursinii), najmanja europska zmija otrovnica. U razgovoru s relevantnim zainteresovanim stranama na radionicama u Bihaću i Gračacu, koje su održane upravo u svrhu izrade akcijskog plana, prikupljeni su prijedlozi za aktivnosti koje bi u narednih deset godina trebale dovesti do realizacije vizije akcionog plana, ispričao nam je Kenan Solaković iz organizacije WWF za BiH.
Prekogranična pilot-regija Natura 2000 područje Lisac – Nacionalni park Una ostaće zona bogate biološke raznolikosti i neometane ekološke povezanosti s posebnim naglaskom na održavanje ekoloških koridora za velike zvijeri kako bi na tom području ljudi i dalje živjeli u suživotu s divljim životinjama i razvijali održive oblike poljoprivrede, šumarstva i turizma. S obje strane državne granice sudionici radionica su se usuglasili u stavu da aktivnosti usmjerene na realizaciju postavljenog cilja moraju ići u pravcu informiranja lokalnog stanovništva, posebno poljoprivrednika, pčelara i stočara, o suživotu s velikim zvijerima, te načinima zaštite njihove imovine. Požari i ilegalna odlagališta otpada također su zajednički problem, koji će se morati rješavati edukacijom lokalnog stanovništva i turista, ali i strožijim kažnjavanjem počinitelja.
Ovo je još jedan u nizu projekata koji počivaju na pet ključnih oblasti Zelene agende, a to su klimatske promjene, cirkularna ekonomija, borba protiv zagađenja, održivost ruralnih područja i u ovom slučaju zaštita biodiverziteta.
Evropska zelena agenda (Zeleni plan) je strategija iz 2019. godine koja bi trebala Evropu učiniti prvim “klimatski neutralnim” kontinentom do 2050. Kako bi taj cilj bio ostvaren, države potpisnice moraju postepeno raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa. Na taj način bi se smanjivao negativan utjecaj korištenja fosilnih goriva u cijeloj ekonomiji – proizvodnji i potrošnji, oporezivanju i socijalnim davanjima.
Zelena agenda naglašava značaj zaštite i obnove prirodnih ekosistema i održive upotrebe resursa.
Kako BiH nije članica Evropske unije, naša zemlja se pridružila potpisivanju sporazuma Zelena agenda za zapadni Balkan na Samitu u Sofiji, novembra 2020. godine, zajedno sa Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom.
Ekološki koridori
Osim jačanja međunarodne i međusektorske saradnje radi poboljšanja ekološke povezanosti, rezultati i aktivnosti Dinalpconnect projekta upoznaju širu javnost sa pojmom i važnosti ekološke povezanosti. Ekološka povezanost omogućava i potiče procese poput protoka gena, migracija i raspršivanja organizama, a njezina važnost sve je izraženija u odnosu na pritiske uzrokovane ljudskim i neljudskim djelovanjem, poput fragmentacije staništa i klimatskih promjena. Očuvanjem i stvaranjem koridora ekološke povezanosti dugoročno se doprinosi ublažavanju negativnih učinaka rascjepkanosti staništa i klimatskih promjena.
