Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u većem bh. entitetu dominiraju nezarazne bolesti.
Bolesti srca i maligne neoplazme
Tokom 2022. u FBiH umrlo je 23.187 osoba, pri čemu skoro tri četvrtine odnose se na preventabilne bolesti srca i krvnih sudova i malignih neoplazmi, koje često imaju zajedničke faktore rizika kao što su: neadekvatna prehrana, izostanak fizičke aktivnosti, pušenje, alkohol te neredovne kontrole zdravlja.
Kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima, među prvih pet uzroka smrtnosti dominira akutni infarkt miokarda, a prate ga moždani udar, hipertenzija te hronična ishemična oboljenja srca. Što se tiče karcinoma, najviše ljudi umire od raka pluća i bronha te tumora dojke, debelog crijeva, želuca i pankreasa – kaže prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za medicinske poslove, voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo FBiH u povodu 7. aprila – Svjetskog dana zdravlja, čiji je ovogodišnji slogan “Moje zdravlje, moje pravo”.
Pandemija koronavirusa iza nas je, a prema riječima Ramić-Čatak, bila je veliki izazov za kompletan zdravstveni sistem u svijetu.
Prema podacima Federalnog zavoda, 9.135 osoba preminulo je od COVID-19, a najveća stopa smrtnosti zabilježena je u populaciji starijih od 60 godina.
– Poseban zdravstveni izazov sa kojim se, kada je riječ o zaraznim bolestima, trenutno susrećemo, su epidemije vakcinalno preventabilnih bolesti – morbila i velikog kašlja. Radi se o bolestima koje se preveniraju vakcinama iz programa redovne imunizacije, koje su kvalitetne, sigurne i učinkovite. Kroz redovni program imunizacije štitimo djecu od 10 zaraznih bolesti, ali zbog različitih stavova, od idvidualnih, zadovoljstva korištenjem zdravstvene zaštite, povjerenja u zdravstveni sistem i različitih izvora dezinformacija, imamo izvjestan pad vakcinisane djece – ističe Ramić – Čatak.
Uvođenjem preporučene vakcine protiv HPV-a, uloženo je puno napora da se zaštiti seksualno i reproduktivno zdravlje mladih.
– To se pokazalo kao učinkovita mjera eliminacije i reduciranja broja karcinoma grlića maternice i drugih bolesti koje se povezuju sa Humanim papilomavirusom.
Ramić-Čatak istakla je i problem starenja stanovništva, demografske krize u FBiH koja traje duže vrijeme sa nepovoljnim odnosom stanovništva radno aktivne dobi u odnosnu na procentualno učešće starijih.
– Prema podacima, stanovništvo u FBiH ušlo je u fazu dubokog demografskog starenja i to smo postigli za kratko vrijeme. Proizvod demografske krize vidi se kroz kretanje stope nataliteta, koja iznosi 7,7 posto, stope mortaliteta od 10,8 i stope prirodnog priraštaja koja je negativna. Ona je u 2022. iznosila minus 3,1. Dakle, puno više ljudi umire nego što se rađa.
Kako bi se smanjile stope obolijevanja, akcenat treba biti na prevenciji bolesti. Prije svega, na ličnoj prevenciji, onome što svaki pojedinac sam može uraditi za svoje zdravlje, a potom i na tome šta zdravstveni sistem treba učiniti za svakog osiguranika.
– Lična prevencija podrazumijeva da se adekvatno informišemo kod zdravstvenih radnika, da od informacija koje dobijamo izaberemo ono što predstavlja najbolje za nas i naše porodice, te da redovno obavljamo kontrolne preglede. Kada je riječ o zdravstvenom sistemu, njega treba jačati, ulagati u ljudske resurse i prevenciju. Federalno ministarstvo zdravstva pokrenulo je i inicijativu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH od kojih također očekujemo dosta u unapređenju aktualnog zdravstvenog sistema.
Daleko smo ispod nivoa zemalja u okruženju
Tokom razgovora naša sagovornica dotakla se i najvećih izazova u zdravstvenom sistemu u FBiH koji se sastoji od javnog i privatnog sektora.
Kada je riječ o ovom prvom, na području FBiH je 127 zdravstvenih ustanova koje čine: 80 domova zdravlja, 24 bolnice, 11 zavoda za javno zdravstvo i 12 zavoda za zaštitu zdravlja stanovništva.
– Posmatramo li tu mrežu i usluge koje trebamo pružiti u zaštiti zdravlja stanovništva, puno podataka ukazuje na to da je trenutno naš najveći problem nedostatak kadra. Mi smo po skoro svim profilima zdravstvenih radnika ispod nivoa zemalja u okruženju. Imamo 5.387 doktora medicine, od čega je 3.361 specijalista. Izražen je nedostatak pojedinih specijalista sa velikim procentualnim učešćem doktorau starosnoj skupini 55 i više godina. To je skoro pola, odnosno 42,2 posto. Zašto pominjem grupu od 55 godina i više? Zato što u nekom starteškom planiranju to je period do kojeg bi oni do odlaska u penziju, trebali biti jedan oblik stručnog autoriteta, mentorstva i podrške mlađim kolegama. Znači morao bi taj postotak povećanja doktora medicine i drugih zdravstvenih radnika u skupini 55 i više godina, pratiti adekvatno povećanje broja mlađih kolega, specijalizanata određenih specijalizacija kako bi to bilo u pravilnom balansu – ističe Ramić-Čatak te navodi trenutne primjere:
– U porodičnoj medicini, kao dijelu primarne zdravstvene zaštite, koja predstavlja stub zdravstvenog sistema u FBiH, od svih specijalizacija imamo 12,4 posto specijalista, a u grupi 55 i više godina čak ih je 54,2 posto. Od svih specijalizacija na pedijatriju otpada 6,6 posto, a 42,1 posto tih ljekara nalazi se u grupi 55 i više godina. Fizikalna medicina i rehabilitacija ima svega 3,5 posto specijalista u odnosu na sve specijalnosti, a čak 66,9 posto u grupi 55 i više godina. Tu je i oftalmologija sa 3,3 posto specijalista u odnosu na sve specijalnosti, a u grupi 55 i više godina ih je 40,9 posto. Pomenula bih i 575 doktora stomatologije i 435 magistara farmacije. Kad se to pretvori u stopu na 100.000 stanovnika, daleko smo ispod nivoa zemalja u okruženju – zaključila je Ramić-Čatak.
Faktor.ba
