Situacija sa migrantima je vrlo stabilna na području Bosne i Hercegovine, te oko 1.000 njih boravi u četiri prihvatna centra na teritoriji naše države, uglavnom u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu, kazala je to Laura Lungarotti, šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH i regionalni koordinator za Zapadni Balkan.
Osim toga, oko 4.000 migranata boravi van prihvatnih centara, dodala je.
– Što se tiče situacije s migrantima u BiH možemo je okarakterisati kao veoma stabilnu. U ovom trenutku nemamo veliki broj migranata koji se zadržavaju ili koji su na neki način “zapeli” na svom putovanju kroz BiH. Mislim da ih u ovom trenutku imamo oko 1.000 u četiri prihvatna centra na teritoriji BiH i uglavnom se nalaze u KS i u USK. Pored ovog broja, naša procjena je da bi moglo da bude još oko 4.000 migranata koji borave van prihvatnih centara. Razlog za njihov boravak van prihvatnih centara nije zbog toga što nema kapaciteta u centrima, već je to njihov izbor, pojasnila je Lungarotti za Anadoliju.
Smatra da je došlo do promjene u trendu kada je riječ o migracijama. Podsjetila je da je 2022. godine zabilježen porast dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu.
Stalna pojava
– Uglavnom su dolazili iz Srbije. Međutim, promjenom vizne politike u Srbiji, možemo reći da se taj broj počeo smanjivati. Počeo je da se mijenja i tip dolazaka i putovanja. Ovi migranti uglavnom ostaju veoma kratko u BiH. Ovo je pravi trenutak da se promijeni i pristup, odnosno politike upravljanja migracijama, jer se mijenjaju i same migracije. Moramo govoriti o njoj kao o jednoj pojavi, jer su migracije stalna pojava, kazala je Lungarotti.
Kako je kazala, brojevi mogu rasti i padati, ali ovo više nije sistem u kojem se treba odgovarati na neki krizu, na neko vanredno stanje, jer se ovdje radi o pojavi i kao takvu je treba tretirati.
– Najviše migranata je iz Afganistana, zatim iz Pakistana i Bangladeša. Međutim, moram napomenuti da imamo i izvjestan broj Kubanaca, osoba iz Maroka i sa sjevera Afrike, pojasnila je Lungarotti.
Dokazi pokazuju da su djeca migranti bez pratnje najranjivija kategorija i često žrtve trgovine ljudima, kako u BiH, tako i na cijelom Zapadnom Balkanu.
– Na balkanskom pravcu kretanja uglavnom dominiraju odrasli muškarci samci, iako imamo i izvjestan broj porodica i porodica sa djecom, kao i maloljetnika bez pratnje. Od 1.000 migranata, koliko ih imamo u prihvatnim centrima, mislim da je oko 13 posto maloljetnika bez pratnje i oni su uglavnom u dobnoj skupini od 14 do 18 godina, istakla je Lungarotti.
Često svjedočimo smrtnim slučajevima migranata u vodama Mediterana, koji pokušavaju doći do nekih evropskih zemalja.
– Imamo srednjomediteranski, zapadnomediteranski i istočnomediteranski pravac kretanja. U okviru istočnomediteranskog se nalazi i balkanski pravac kretanja migranata koji je na neki način manje opasan za migrante. Međutim, sa ovim pravcem je povezan i vrliki broj rizika. Na sreću, nemamo nekih velikih ljudskih gubitaka ili nesreća. Rizici su više geografske prirode zato što ovdje imamo veliki broj planina i rijeka. Naravno, tu su i mine kao naslijeđe rata, kazala je Lungarotti za Anadoliju.
Mišljenja je da se treba okrenuti nekim drugim mogućnostima kako bi se regulisao i uredio pravac kretanja migranata i njihov način dolaska u neke evropske zemlje.
Uputila je i hitan poziv svim vladama da razmisle o svojim postupcima.
Laura Lungarotti: Djeca migranti bez pratnje najranjivija su kategorija/ Anadolija
Nužne promjene
– BiH može uraditi dosta toga po ovom pitanju. Naročito sada, ako imamo u vidu da odlazi veliki broj građana BiH, ne samo mladih nego se radi o cijelim porodicama. Jer tu sada imamo i migrante koji dolaze zbog zapošljavanja, tako da je ta radna migrancija oblast koja se treba riješiti. Na taj način možda i BiH može da riješi pitanje nedostatka radne snage. Moramo promijeniti i način i stil razmišljanja kada su u pitanju migracije, naglasila je Lungarotti.
Smatra da se u BiH pojavljuju veće potrebe za radnom snagom te se dolazak migranata može vidjeti kao ekonomski potencijal.
Dotakla se i migranata na afričkom kontinentu, navodeći da se 90 posto migranata na tom području kreće u pravcu sjevera. Međutim, kako je kazala, oni ostaju na tlu Afrike.
– Svega deset posto njih kreće na put van Afrike. Moramo razbiti te predrasude i stereotipni prikaz kako svi iz Afrike dolaze u Evropu. To nije tačno, pojasnila je Lungarotti.
Kako je kazala, većina migranata koji dolaze i kreću se preko zemalja Zapadnog Balkana ne dolazi iz Afrike nego iz Azije.
U BiH vlada velika solidarnost i empatija prema migrantima.
– To je pozitivan element koji pokazuju Bosanci i Hercegovci. Ovdje nismo vidjeli veliki broj slučajeva ksenofobije ili negativnog stava prema migrantima. BiH je napravila značajan i ogroman napredak, što možda i nije slučaj sa drugim zemaljama Zapadnog Balkana koje su od početka ove krize 2015. godine uglavnom radile na jačanju kapaciteta što se tiče institucija i prihvatu razumijevanja ove pojave. Moramo stvoriti više mogućnosti za one koji se možda odluče da ostanu u BiH poručila je Lungarotti za Anadoliju.
Od početka godine Hrvatska je u Schengen prostoru čime su joj ukinute unutarnje granice sa državama Evropske unije.
Globalni problem
– I tu može doći do izvjesnih promjena. Određeni elementi koji su vezani za pojavu migracija se mijenjaju što znači da bi se u ovom trenutku, zbog nemogućnosti prelaska državne granice BiH, moglo desiti da dođe do porasta broja onih koji se duže zadržavaju na tlu BiH. Mora se insistirati na poštivanju ljudskih prava. Moramo se boriti protiv tjeranja migranata nazad, pogotovo uz primjenu sile. Veoma je teško predviđati šta bi se u budućnosti moglo dešavati na području Zapadnog Balkana, naglasila je Lungarotti.
Krijumčarenje ljudi je još jedan problem sa kojim se susreće cijeli svijet pa i BiH.
– To je velik i ozbiljan problem i to nije nešto što se dotiče samo BiH ili Zapadnog Balkana. To je globalni problem. Mi radimo na više nivoa. Oni koji su u prvom kontaktu sa migrantima, tu prvenstveno mislim na Službu za poslove sa strancima, na osoblje IOM-a, policiju, treba da budu spremni da prepoznaju da li se radi o žrtvi ili potencijalnoj žrtvi krijumčarenja ili trgovine ljudima. Radimo i na tome da jačamo kapacitete za otvaranje istraga, uspostavljanja sistema upućivanja, ali nastojimo i osigurati da dođe do krivičnog gonjenja onih koji su prepoznati kao krijumčari ili trgovci ljudima. Mnogo napora je usmjereno upravo na ovo pitanje. BiH ima koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, izjavila je Lungarotti.
Poručila je da se radi o “zabrinjavajućem fenomenu.”
