Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji BiH usvojen je još 1998. Vjerovali ili ne, 24 godine poslije utvrđeno je kako se ovaj propis u praksi pokazao, najblaže rečeno, nedostatnim i nedorečenim, jer njime nisu jasno propisani uslovi za izbor rukovodilaca u kazneno-popravnim zavodima u FBiH. Pokušaji da se to promijeni i da se u ovoj oblasti uvede koliko-toliko reda nisu uspjeli.
Nema većine
Naime, federalna Vlada je utvrdila i na usvajanje po skraćenom postupku u parlamentarnu proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH. No, Predstavnički dom Parlamenta FBiH je na jednoj od ranijih sjednica predložene izmjene i dopune usvojio u formi nacrta, dok u Domu naroda Parlamenta FBiH nije bilo potrebne većine, čak ni da budu usvojene u nacrtu.
Mersiha Udovčić, inspektor za izvršenje krivičnih sankcija u federalnom Ministarstvu pravde, obrazlažući predložene izmjene zakona, kaže da je osnovni tekst zakona donesen još 1998, da se pokazao nedostatnim i da se mijenjaju četiri stavke.
– Mijenjaju se članovi 123. i 124, kojim se uređuje status i način izbora direktora kazneno-popravnih zavoda, zamjenika direktora te postavljenje pomoćnika direktora. Trenutno su ove odredbe vrlo oskudne, a procedura nije propisana. Direktore i zamjenike direktora KPZ-ova sada imenuje Vlada FBiH na prijedlog federalnog Ministarstva pravde i od uslova je potrebno da imaju visoku stručnu spremu i pet godina radnog iskustva. Što se tiče pomoćnika direktora, još je oskudnije. Njih imenuju direktori KPZ-ova uz saglasnost resornog ministra, bez ikakvih uslova za imenovanje, rekla je Udovčić.
Prema važećem Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH, u dijelu – rukovođenje ustanovama i službenici ustanove, u članu 123. navodi se da KPZ-om rukovodi direktor, da u KPZ-u postoji zamjenik direktora koji zamjenjuje direktora u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti, te da pomaže direktoru u izvršavanju poslova iz njegove nadležnosti. Direktora i zamjenika direktora KPZ-a, bez konkursa, postavlja i razrješava Vlada FBiH, na prijedlog resornog ministra. Direktor i zamjenik direktora KPZ-a postavljaju se na četiri godine i nakon isteka tog roka mogu biti ponovo postavljeni.
Za direktora i zamjenika direktora KPZ-a može se postaviti osoba koja ima visoku školsku spremu i najmanje pet godina radnog iskustva nakon sticanja te spreme. Direktor i zamjenik direktora KPZ-a ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Poslanik SDP-a BiH Irfan Čengić je tokom rasprave o predloženim izmjenama zakona ustvrdio kako ga ne treba usvojiti ni u nacrtu. Tom prilikom je poslanicima ispričao i vic.
– Kada su premijer i ministar pravde bili u posjeti obdaništu, dali su milion, a u posjeti zatvoru pet miliona KM. Pita ga ministar: Što smo dali obdaništu milion, a zatvoru pet miliona? Premijer ga pita: Zar misliš da ćemo poslije mandata u obdanište, rekao je Čengić dodajući kako je upravo stvar u tome gdje ko ide poslije mandata, uz opasku da zatvori postoje u okviru sistema državne službe i ne mogu biti izuzeti iz toga.
– Kada bismo usvojili ovaj zakon, direktor zavoda bio bi savjetnik – čiji, upitao je Čengić.
Iskrene namjere
Parlamentarcima se potom obratio Mato Jozić, federalni ministar pravde.
– Negdje u Posavini 1997. godine zaustavio me jedan tip i kaže mi: Moram ti nešto kazati. Mnogima bi se dopao da se nisi trudio dopasti svima. Ovdje sam zajedno izglasan sa Vladom 2015. i svu svoju pamet uložio sam u donošenje zakona. Bude čovjeku teško kada imaš najiskrenije namjere. Ja ne štelim sebi radno mjesto ovim izmjenama zakona, pa ja imam svoje dostojanstvo. Tužan sam kao čovjek da su pojedinci ili nekakve grupe koje imaju osobne interese jači od sustava. I to čovjek u ovim godinama treba spoznati i, nažalost, pomiriti se s tom činjenicom. Sad uređujemo pravilnike i u sedam KPZ-ova svakakva je razlika. Samo što nisu nacrtali, da ne budem prost, nekog da može doći na mjesto direktora, pomoćnika i zamjenika direktora, iskreno će Jozić.
